Božićna čarolija za stolom u omiljenom društvu

Tradicionalno, na Badnjak nema jela do večeri, večera je posna, a izbor jela i pića ipak osebujan, drukčiji, svečaniji. Glavno jelo je u pravilu bakalar ili neka druga vrsta ribe. U nekim krajevima se u kući peku dva različito ukrašena kruha; jedan za Badnjak, drugi za Božić. U nekima se, pak, peče samo jedan kruh, ali veliki, koji na stolu treba biti od Badnjaka do Sveta tri kralja. Naravno, što je kruh veći, to znači da je obitelj bogatija i vjeruje se da će godina biti bolja, a slično pravilo vrijedi i za božićnu pšenicu, koja se obično sije za Svetu Luciju kao simbol obnove života i plodnosti te koja je tradicionalno obvezni dekor božićnog stola. U nekim se krajevima pokraj pšenice stave jabuka te svijeće. I dok se običaj sijanja pšenice sačuvao i u gradovima, čak i u selima gotovo su nestali običaji unošenja badnjaka (velikog debla koji se unosi u kuću na Badnjak) i rasprostiranje slame pod blagdanskim stolom u predvečerje Božića.

arhiva Stolnjak, Zara Home, 259,90 kn

Običaj koji se u našim krajevima itekako sačuvao je kićenje božićnog drvca, koji je u Hrvatskoj prisutan od 1850. godine, a preuzet je iz Njemačke, gdje je taj običaj zabilježen još u 16. stoljeću. Stablo se nekada kitilo jabukama, narančama, šljivama i kruškama, orasima i lješnjacima te slasticama od šećera i papira, tek poslije i vrlo rijetko staklenim figurama. Kuglice za bor tek početkom šezdesetih su se malo omasovile i pojeftinile, da bi već 20 godina nakon toga doživjele ekspanziju... Jaslice su također bitan dio tradicije, a od božićnih ukrasa spomenimo i svijeće koje imaju dvojaku simboliku: one su znak buđenja prirode i znak svjetla koje je donijelo Isusovo rođenje. Nakon večere obično se odlazi na polnoćku, a kasnije i u čestitanje, a ako vi pripremate božićni ručak, onda je puno posla pred vama. Ovisno o kraju, pripremaju se zahtjevna, obilna i nimalo posna jela, a zajednička crta svakom božićnom ručku je da je svečan, obilan i bogat. Purica s mlincima, pečena purica s krumpirom, božićna pečenka, hladetina, razna peciva i kruhasti kolači klasici su s kojima će malo tko pogriješiti, a prema vjerovanju i tradiciji, na stolu trebaju čitavo vrijeme biti boca s rakijom i košarica sa smokvama, orasima, lješnjacima, bademima, iako svaki kraj obiluje svojim specifičnostima.

arhiva Nadstolnjak, Zara Home, 159 kn

Uz tradicionalna jela na stolu će se naći sve vrste voća, povrća i mesa, neobično obilje bilo brojem vrsta jela bilo količinom. No kako sve to ugurati na jedan stol a da sve pritom izgleda lijepo i atraktivno? Naš zlatni savjet je: male posude. Umjesto velike zdjele s kruhom, salatom, prilozima, sve stavljajte u manje zdjelice koje ćete prema potrebi nadopunjavati i micati. Nipošto nemojte na stol stavljati odjedanput sve što imate jer hrana stajanjem postaje manje atraktivna i stol poprima izgled lošeg tuluma s hrpom ostataka.

arhiva Podmetači, Zara Home, 129 kn

Više manjih porcija, više manjih posuda, više manjih tanjura, jelo u sljedovima. To je plan koji jamči lijepo dekoriran stol i efekt obilja, a opet ne prejedanja. Upregnite perilicu suđa na najjače i nemojte štedjeti posuđe. Izvadite sav lijepi servis koji imate, a sva jela uvijek poslužite u čistim tanjurima i s čistim beštekom. To je jednostavno stvar bontona. Ako se dvoumite oko boja i stila, naš savjet je bijelo sa sitnim zlatnim i crvenim dekoracijama. Zlatno uvijek odaje dojam glamura, svečanosti i profinjenosti, crvena je vječni božićni klasik, a bijela će uravnotežiti dekoracije i hranu koja gotovo uvijek i u pravilu najbolje izgleda u jednostavnom bijelom posuđu. Također, naš savjet je da božićni stolnjak bude jednostavan i profinjen, da ne odvlači pozornost s hrane. Svijeće, lučice, ukrasi, aranžmani također su dobrodošli, samo svakako da dekoracije nisu previsoke kako ne bi smetale ukućanima u komunikaciji.