- Finska je i ove godine, osmi poz zaredom, proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, prema 'World Happiness Reportu' koje su pripremili UN
- Naravno, ostatak svijeta želi otkriti tajne sretnog života Finaca
- Otkrit ćemo ti 3 trika za sreću koje Finci koriste u svakodnevnom životu
Finska sreća je fascinantna stvar: Finska je već osmu godinu za redom proglašena najsretnijom zemljom na svijetu! U čemu je njihova tajna? Dokumentarac, 'Finland, the Happiest Country', nudi nekoliko prijedloga. Za početak, Finska ima jedan od najvećih brojeva čitatelja knjiga na svijetu. Finci također imaju posebnu vezu s prirodom (možda zahvaljujući svojih 200.000 jezera?). Doslovno se pridržavaju pravila 8-8-8, spavaju osam sati, rade osam sati i uživaju u ostatku. Redovito posjećuju saunu – zapravo, postoji jedna na svaka dva stanovnika.
Ali, činjenica koja nas najviše pogađa? Imaju državu blagostanja koja im mnoge stvari čini istinski lakima. Olakšava pokretanje posla (papirologija za osnivanje tvrtke može se obaviti online); lako je osnovati obitelj (država i tvrtke pružaju mnoge pogodnosti); lako je steći obrazovanje (obrazovanje je besplatno u svim fazama). Socijalna država olakšava život Fincima u svakom pogledu.
Nije ni čudo što je razina sreće tako visoka, pa ne jedino u Finskoj, nego i u ostatku nordijskih zemalja. U tim zemljama, koncept jednostavnosti kao načina života također je uvijek u zraku. Nordijci uživaju u malim životnim zadovoljstvima. Sve se radi s učinkovitošću na umu. Svoje živote čine što jednostavnijima. Evo kako i mi možemo replicirati ovakav pristup životu.
Foto: Unsplash/Getty Images
1. Ponašaj se kao da je lako (čak i ako misliš da nije)
Dugo „poštujemo“ kulturu prenaprezanja, vjerujući da ako je nešto teško i ako se potrudimo, sve će biti u redu. Ali, kako pisac Oliver Burkeman objašnjava u svojoj knjizi „Meditations for Mortals“, nije sve što je teško i bolje. Uostalom, ako vjerujemo da smisleni zadaci zahtijevaju puno truda, vjerojatno je manje vjerojatno da ćemo ih zapravo i obaviti.
Umjesto toga, što ako bismo od početka pomislili: „Što ako je ovo lako?“ To može promijeniti stvari. „Umjesto da pokušavamo shvatiti kako skupiti energiju, motivaciju ili samodisciplinu kako bismo učinili nešto što ti je važno, često je lakše pitati se: 'Što ako bi ovo moglo biti lakše nego što sam očekivala?'“, objašnjava Burkeman.
Autor odbacuje ideju da naporan rad znači da je naše vrijeme bolje iskorišteno. Nije potrebno komplicirati si vjerujući da će prenaprezanje osigurati nagradu. „Kada se suočiš s titanskom idejom, odluči da ćeš se ovaj put ponašati kao da će sve teći glatko“, objašnjava Burkeman u svojoj knjizi. Dakle, sljedeći put kada se moraš pripremiti za, primjerice javni govor od kojeg imaš golemu tremu, posloži svoje argumente, zapiši ih na papir, uvježbaj nekoliko puta i to je to. Naime, možda bi pristup izazovnim zadacima kao da su laki zapravo mogao učiniti da to doista bude „tako lako“.
Foto: Unsplash/Priscilla Du Preez
2. Zakon minimalnog napora
Premda je prenaprezanje i multitasking dio mnogih zapadnih kultura, stvarnost je takva da je priroda našeg mozga drugačija. Kao što James Clear ističe u svojoj knjizi „Atomic Habits“, „energija je dragocjena i mozak je programiran da je štedi kad god je to moguće. Dio je ljudske prirode slijediti zakon najmanjeg napora, koji kaže da će, kada se suoče s izborom između dvije slične opcije, ljudi prirodno odabrati opciju koja zahtijeva najmanje rada“. To objašnjava našu sklonost gledanju televizije ili „doomscrollinga“, aktivnosti koje često dominiraju našim slobodnim vremenom jer se obavljaju bez napora.
Zato stručnjak govori o pojednostavljenju i uklanjanju točaka otpora kada želiš implementirati nove navike. „Što se s manje otpora moraš suočiti, to će najjačem dijelu tvog bića biti lakše izaći na vidjelo“, kaže Clear. Dakle, ako želiš vježbati, pripremi odjeću unaprijed; ako želiš poboljšati prehranu, imaj jednostavan pristup zdravoj hrani; a ako želiš prestati gledati u mobitel i više čitati, makni telefon iz spavaće sobe i stavi knjigu na noćni ormarić.
Foto: Unsplash/Getty Images
Life&style
3. Stvori si olakšavajuće, podupiruće prostore
Psihologinja Cristina Martínez specijalistica je za emocionalnu dobrobit i upravljanje vremenom te suradnica na projektu fleksibilnog smještaja Be Casa. „Uredni prostori s prirodnim svjetlom poboljšavaju koncentraciju i smanjuju razinu anksioznosti“, kaže. „Čak je dokazano da rad u dobro održavanim okruženjima povećava produktivnost i do 15%“. To je koncept koji je usko povezan s dizajnom okoliša o kojem Clear govori u svojoj knjizi, a koji se sastoji od optimizacije prostora za lakše izvođenje radnji. „Na primjer, kada odlučuješ gdje ćeš prakticirati novu naviku, najbolje je odabrati mjesto koje se nalazi na istom putu kojim ideš kada obavljaš svoju dnevnu rutinu. Lakše je izgraditi navike kada se uklapaju u tok svog svakodnevnog života. Lakše ti je ići u teretanu ako ti je na putu do posla, jer zaustavljanje tamo neće dodati puno stresa tvom načinu života“, objašnjava Clear.
Foto: Unsplash/Getty Images
Radi se o uklanjanju onih točaka napetosti ili otpora o kojima smo ranije govorili kako bi stvari bile lijepe i jednostavne. A to znači, na primjer, odložiti telefon kako bi se uklonile distrakcije ili pospremiti svoj dom kako ne bi bilo kaotičnog okruženja koje podiže razinu kortizola. „Svaki put kad nešto novo uđe u tvoj život, bilo da se radi o odjeći, dekoru ili bilo kojem cilju, pobrini se da nešto staro izađe“, objašnjava Martinez. Počni s pospremanjem malih prostora poput ladice ili ormara. „Nema potrebe da odjednom isprazniš cijelu kuću. Kada počnemo s malim, upravljivim mjestima, osjećamo brze i motivirajuće rezultate, što olakšava održavanje navike i postupno je proširuje na druga područja doma“, zaključuje stručnjakinja.
Life&style
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.