Negativan je emocionalni jezik mnogima postao toliko svakodnevan i uobičajen da više i nisu svjesni njegova razorna učinka na odnose koje grade. Psiholozi pojašnjavaju da komuniciramo emocionalnim jezikom ili deskriptivnim, opisnim načinom.
Emocionalni jezik ima tendenciju da bude dramatičan, snažan, intenzivan, dojmljiv i strastven, a opisni je jezik jezik razuma, preciznosti i očitoga te je stoga jednostavan, emocionalno neutralna izjava o ljudima i događajima.
Već je i iz ovih opisa poprilično jasno i to da upotreba jednog ili drugog ovisi od situacije do situacije. Problemi nastanu kad se „pobrkaju lončići“, a i to da ste s nekim u ljubavnom odnosu ne znači da ćete komunicirati samo emocijama nabijenim rečenicama. Vrijeme je, stoga, da osvijestimo problem prije nego postane prekasno i nepovratno narušimo odnose s ljudima koji su nam važni, upozorava dr. psihologije Clifford N. Lazarus.
Na primjer, umorni zovete s posla kako biste obavijestili supruga da će on morati pripremiti večeru za djecu jer biste bi voljeli otići na jedno predavanje stručnjaka kojeg cijenite. Suprug može na to sarkastično odgovoriti negativnom emocionalnom rečenicom: „No, krasno, samo je to trebalo, i to večeras kad je utakmica, baš ti hvala“. Ta će rečenica učiniti da se svi loše osjećaju jer je u njezinoj podlozi ton neslaganja i kritiziranja. Sve bi bilo drugačije da je mirno reka : „U redu. Snaći ćemo se“, čak i ako mu baš nikako ne odgovara takva neočekivana promjena plana.
Ako će negativne rečenice postati uobičajen način komunikacije, pomalo će podrivati vaš odnos jer nitko ne voli loše se osjećati iz dana u dan i na svaku svoju primjedbu dobiti negativan odgovor. No emocionalne rečenice mogu i popraviti stvari čak i ako ste poprilično zgriješili, dokle god njima izražavate pozitivne osjećaje. „Baš si posebno lijepa danas“; „Volim te“; „Nevjerojatna si, kako sve to samo stižeš“ – takvim se riječima veza hrani iz dana u dan. Jednako vrijedi i za druge odnose koje gradimo, one s roditeljima, braćom, prijateljima. U poslovnom je okruženju posebno važno govoriti pozitivnim emotivnim rečenicama, i to pogotovo ako ste na rukovodećem položaju. Kritiziranje i predbacivanje drugima zbog počinjenih grešaka, bez obzira na to zbog čega su se dogodile, kažu stručnjaci, rezultirat će lošim okruženjem i padom motivacije, a posebno je važno istaknuti da psiholozi upozoravaju da su negativne emotivne rečenice odraz nesigurnosti i nelagode.
Kako biste izbjegli da širite negativne emocije oko sebe, psihoterapeuti savjetuju da ne reagirate u trenutku jer ste tada zaokupljeni sobom i samo želite prebaciti krivnju na nekog drugoga. Polako oblikujte rečenice tako da ne optužuju i ne okrivljuju nego da samo izriču neku poruku. Umjesto: „Mrzim, kako si danas prepekao meso, upropastio si ga“, recite: „Možeš li sljedeći put meni malo slabije ispeći odrezak?“. Priznat ćete da je razlika u tonu velika i da nakon druge rečenice još možete imati lijep dan i zadovoljavajuć dan. I zapamtite, onako kako reagirate, tako ćete se i osjećati.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.