Svakoj koži prava zaštita 

Krema za zaštitu od UV zraka uza vas bi trebala biti cijeloga dana, i to bez obzira jeste li u gradu, na planinama ili na moru. Od 12 do 16 sati, kada su UV indeksi tijekom ljetnih mjeseci najviši, izlaganje suncu trebalo bi biti svedeno na minimum. Cijelog dana nužno je nanošenje krema sa zaštitnim faktorima svaka dva sata, a svima koji moraju na sunce zbog posla ili tijekom slobodnih aktivnosti preporučuje se nošenje odjeće s UV zaštitom. Samo jedno pretjerano izlaganje suncu u djetinjstvu udvostručuje mogućnost obolijevanja od melanoma u životu. Zaštitni je faktor oznaka kojom se obilježava koliko vremena možemo provesti na suncu s nekim zaštitnim sredstvom, a da kožu ne izložimo oštećenjima i eritemima.

Thinkstock / Spencer Davies

Što je zaštitni faktor viši, njegovo je zaštitno UV djelovanje veće. No, valja istaknuti da te oznake daju približne vrijednosti, postoje, naime, i drugi faktori koji utječu na sigurnost sunčanja, poput primjerice tipa kože, svojstava proizvoda koji se koristi te atmosferskih uvjeta. Svaka koža ima drukčija svojstva, odnosno pripada određenom fototipu. Stoga je za pravilnu i potpunu zaštitu iznimno važno poznavati svojstva svoje kože i njezinu osjetljivost na sunce. Znajući to ne samo što ćemo znati koliko vremena smijemo provesti na suncu već ćemo znati i koje zaštitno sredstvo odabrati. Najmanji zaštitni faktor koji bi se trebao koristiti je 20, a kremu treba birati prema boji puti - što je put svjetlija, krema mora imati veći stupanj zaštite. Oštećenje kože je kumulativno (zbraja se) i počinje već s prvim izlaganjem suncu, zato nikada nije dovoljno rano započeti štititi dijete od sunčeva zračenja.

Zaštita kože u dječjoj dobi može uvelike smanjiti rizik nastanka karcinoma kože kasnije u života (čak do 80%). Uz vremensku i biometeorološku prognozu, svakodnevno se u medijima daju i podaci o UV indeksu. Što je UV indeks veći, veća je i opasnost od zračenja, a na području Hrvatske najveća je opasnost obično u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu. UV indeks se mijenja i tijekom dana, pa je tako ljeti za vedrih dana od podneva do 14 sati opasnost od zračenja vrlo visoka, sat prije i nakon tog perioda je visoka, oko 9 do 10 ujutro te oko 16 do 17 sati poslijepodne umjerena, dok rano ujutro i kasno poslijepodne gotovo nema opasnosti od zračenja. Vrijednosti UV indeksa ukazuju na stupanj rizika od opasnih posljedica sunčeva zračenja.

Avon

UV 1, 2 - niska opasnost

Većina ljudi može biti izložena suncu i dulje od sata a da ne dobiju opekline, a za zaštitu je dovoljno nošenje sunčanih naočala. Oprez je potreban za novorođenčad i osobe s izrazito osjetljivom kožom.

UV 3, 4, 5 - umjerena opasnost

Preporučuje se nošenje sunčanih naočala, šešira sa širokim obodom te korištenje zaštitnih krema. Uz to, osobe s vrlo osjetljivom kožom i mala djeca trebali bi sredinom dana boraviti u sjeni te nositi odjeću dugih rukava jer mogu dobiti opekline već za dvadesetak minuta boravka na suncu.

UV 6, 7 - visoka opasnost

Svima se preporučuje boravak u sjeni sredinom dana, nošenje sunčanih naočala, šešira sa širokim obodom i odjeće dugih rukava te korištenje zaštitnih krema. Osobe s osjetljivom kožom i mala djeca ne bi trebali uopće boraviti na suncu između 11 i 16 sati jer mogu dobiti opekline za manje od 20 minuta.

UV 8, 9, 10 - vrlo visoka opasnost

Svi bi trebali koliko god je moguće smanjiti boravak na suncu između 11 i 16 sati te se obavezno zaštititi sunčanim naočalama, šeširima, odjećom dugih rukava i zaštitnim kremama. Osobe vrlo osjetljive kože i djeca mogu dobiti opekline za manje od 10 minuta.

UV 11 i više - ekstremna opasnost

Svima se preporučuje boravak u zatvorenom prostoru između 11 i 16 sati i maksimalna zaštita. Osobe osjetljive kože i djeca mogu dobiti opekline za manje od 5 minuta.

Krema prema fototipu

Fototip nam zapravo pokazuje kolika je sposobnost kože da proizvodi melanin i prilagođava se suncu.

Najosjetljivija je prirodno nezaštićena koža - fototip 1, koja je sklona opeklinama i razvoju tumora. No, pripadanje kože fototipu 3, 4 ili 5 ne znači da je dopušteno sunčanje bez zaštite budući da opasne UV zrake prijete i tim tipovima kože, dakle, nema izlaska na sunce bez zaštite.

Prirodno nezaštićena koža:

• fototip 1: svijetla koža s pjegicama, plave oči

• fototip 2: svijetla koža i oči, kosa plava i crvena

Prirodno zaštićena:

• fofotip 3: svijetla koža, kestenjasti kosa i oči

• fototip 4: maslinasta koža, kosa i oči tamne

Prirodno otporna:

• fototip 5: prirodno tamna koža

• fototip 6: crna koža