Općenito je prihvaćeno da gubitak kose češće pogađa muškarce nego žene. Međutim, novija istraživanja izjednačavaju učestalost te pojave kod oba spola. Što se može poduzeti kako bi se taj problem riješio ili ublažio objasnili su prof. dr. sc. Andrija Stanimirović, dermatolog, i Sandra Krstev Barać, nutricionistica
Alopecia androgenetica, izuzetno je čest poremećaj koji pogađa muškarce i žene. Androgenetska alopecija tj. muški tip ćelavosti koji se pojavljuje u muškaraca i u žena je najčešći oblik ispadanja kose. Naziv androgenetska alopecija upućuje na utjecaj muških spolnih hormona (androgena) na folikul dlake vlasišta kod genetski predisponiranih osoba. Alopecijom je zahvaćeno oko 50 posto muškaraca i tek nešto manje žena u dobi od preko 40 godina. Kod oko 13 posto žena koje su u perimenopauzi nalaze se znakovi androgenetske alopecije, a učestalost raste s dobi te je u postmenopauzi prisutna kod otprilike 37 posto žena starijih od 65 godina. Postoji još i alopecia areata (kružno ispadanje kose), prirođeni, traumatski, stečeni gubitak kose.
Kako dermatolog može pomoći?
Prof. dr. sc. Andrija Stanimirović, objasnio je da je ispadanje kose kod androgenetske alopecije uzrokovano kombinacijom genetske predispozicije i dovoljne razine cirkulirajućih androgena (androgeni su steroidni hormoni koji se normalno stvaraju u nadbubrežnoj žlijezdi i jajnicima te pretvorbom iz prethodnika u perifernim tkivima. U androgene se ubrajaju: dehidroepiandrosteron, dehidroepiandrosteron sulfat, androstendion, testosteron, dihidrotestosteron, alfadiol) :
"Ovaj se proces kod muškaraca odvija uz normalne razine androgena u serumu, dok se kod žena nalaze povišene vrijednosti cirkulirajućih androgena. Treba naglasiti da povišene vrijednosti androgena u serumu u žena nisu obligatan nalaz čak i kod izražene kliničke slike. Na molekularnom nivou može se raditi o povišenoj osjetljivosti androgenih receptora na normalne razine hormona ili pak o povećanom stvaranju androgena u ciljnom tkivu (folikul dlake). Poglavito je androgenetska alopecija u žena izražena kod sindroma policističnih jajnika (PCOS), najčešćeg endokrinološkog poremećaja u žena (učestalost 15 do 22 posto)", ističe ovaj poznati liječnik.
Ako se kod žene utvrdi klinička slika koja odgovara muškom tipu alopecije ili se nalaze drugi znakovi virilizacije (razvitak muških sekundarnih spolnih oznaka u žena), uz poremećaj ciklusa, obično se dijagnosticiraju endokrinološki poremećaji uz povišene vrijednosti cirkulirajućih androgena:
"Potrebno je napraviti široku endokrinološku obradu, koja uključuje određivanje vrijednosti testosterona (T), slobodnog testosterona (free T), androstendiona (A), dehidroepiandrosteronsulfata (DHEAS), prolaktina (P), FSH, LH i 17-alfa-hidroksiprogesterona je nužna, kao i suradnja sa specijalistima drugih struka ginekolozima, endokrinolozima", objasnio je Stanimirović.
Stanimirović je rekao da kod pojačanog opadanja kose nakon poroda u pravilu dolazi do spontanog potpunog oporavka pa stoga terapija nije potrebna:
"Kao najčešći uzročni faktori spominju se stres i hormonalne promjene.Opadanje kose započinje jedan mjesec do pet mjeseci postpartalno, a može trajati do dvije godine nakon poroda. Reverzibilni gubitak kose na ograničenom području, alopecija areata, bolest je nepoznate etiologije koja se pojavljuje u oba spola najčešće između pete i četrdesete godine života. Od etioloških faktora smatra se kako značajnu ulogu igra stres, dok se kao mogući uzroci uzimaju u obzir različiti endokrinološki poremećaji, kronične upale i drugo. Što se terapije tiče, primjenjuju se kortikosteroidne kreme pod okluzivnim zavojem, sistemski i intralezijski kortikosteroid te minoksidil u obliku dva postotnog losiona. Uspjeha u terapijama ima, no kao i kod androgenetske alopecije nužno je višemjesečno liječenje."
Što možete učiniti sami?
Kako biste sačuvali ljepotu i zdravlje svoje kose, važno je brinuti se o njoj prije nego se jave problemi. To možete učiniti korištenjem blagih šampona i dodataka prehrani, ali i uravnoteženom prehranom.
"Nutrijenti odgovorni za lijepu i zdravu kosu su esencijalne masne kiseline, posebice omega-3 masne kiseline, vitamini B6, B12 i folna kiselina te proteini u adekvatnim količinama. Omega -3 masne kiseline organizmu možeš osigurati putem plave ribe poput tune, srdele, skuše ili konzumacijom orašastih plodova i sjemenki. Dobri izvori vitamina B6 su banane, krumpir i špinat. Folnu kiselinu dobivamo iz svježeg voća i povrća, a vitamin B12 i proteine iz mesa, mlijeka, ribe i jaja", kaže nutricionistica Sandra Krstev Barać.
Ona savjetuje da povećate unos kikirikija, blitve, jogurta, rajčice i jaja koji su svi bogati biotinom,koji je odgovoran za formiranje baze kose. Treba izbjegavati naglo mršavljenje te pridržavanje dijete koju karakterizira izgladnjivanje jer može kosu učiniti krhkom i potaknuti njeno ispadanje, najčešće zbog nedostatka omega – 3 masnih kiselina, ali i cinka koji također ima važnu ulogu za zdravlju kose.
Više o tome kako do snažne i zdrave kose pročitajte u specijalu.
Više o zdravlju saznajte na portalu Zdrava Krava.
