• Povijest Met Gale kao i mnoge druge priče, intervjue i puno modnih i beauty trendova pročitaj u miss7 magazinu, koji te čeka na svim kioscima na 276 stranica, za 25 kuna
• Živi eksponati na crvenom tepihu i oni muzejski na jednoj od najpoznatijih modnih izložbi u svijetu objedinjeni su u ritualu poznatom kao Met Gala
• Za miss7 magazin, modni stručnjak Nenad Korkut objasnio je zašto najiščekivaniji modni događaj koji traje već 71 godinu, toliko snažno utječe na cijelu industriju showbiza

Koji je najočekivaniji dan u godini u modnom kalendaru? Ako ste pomislili na neke prestižne revije u Parizu, Milanu ili Londonu, prevarili ste se. Crveni tepih na dodjeli Oscara već bi bio bliži točnom odgovoru, no jedan događaj u zadnje vrijeme potisnuo ga je na drugo mjesto. Prvi ponedjeljak u svibnju rezerviran je za najveći modni događaj godine, otvaranje izložbe u Institutu kostima njujorškog muzeja Metropolitan, koja je u posljednjih nekoliko godina postala svojevrsni oscarovski crveni tepih modnog svijeta.  

ljeto 2019. Ljetni broj miss7 magazina čeka te na kioscima!

Popularnost tog događaja danas je tolika da je sama manifestacija dobila i svoj film naslovljen upravo „The First Monday in May“. Dokumentarac Andrewa Rossija prati pripremanje izložbe „China: Through the Looking Glass“ kustosa Andrewa Boltona, a pod kreativnim vodstvom slavnog hongkonškog redatelja Wong Kar-waia, poznatog po svojim hiperestetiziranim filmovima. Izložba iz 2015. bila je do tada najambiciozniji projekt odjela za kostime u Metu, kojemu su posljednjih 20 godina redoviti sponzori Vogue i njegova glavna urednica Anna Wintour, po kojoj se, u znak zahvalnosti zbog velikih zasluga, Institut danas i zove. Naime, muzej Metropolitan 2014. odlučio je svoj Costume Institute preimenovati u Anna Wintour Costume Center. Bila je to velika čast za ovu legendarnu urednicu, a domaćica na tom preimenovanju bila je nitko drugi do tadašnja prva dama Amerike, Michelle Obama, inače velika Annina prijateljica. U dokumentarcu je sjajno prikazan proces pripreme izložbe, skupljanje i selekcija predmeta koji će biti prikazani, kao i njezino perfekcionističko postavljanje. 

S druge strane, osim timu kustosa koji rade na samoj izložbi, u filmu je veliki prostor posvećen i Vogueovu timu i njihovim pripremama za gala otvaranje. Raspored sjedenja za stolovima, točno vrijeme u koje pojedina zvijezda pristiže na crveni tepih, uređenje prostora, euforija oko najmanjih sitnica, ništa nije prepušteno slučaju. Grandiozan crveni tepih prekriva stube na ulazu u muzej smješten na Petoj aveniji, po kojem svake godine prošeta lista odabranih celeba i svi oni koji nešto znače u svijetu mode, muzike, filma i općenito šoubiznisa.

Met Gala nije izmislila Anna Wintour, njegova povijest seže duboko u prošlost. Osnovala ga je 1948. poznata modna stručnjakinja Eleonor Lambert s namjerom da prikupi novac za novoosnovani Institut za kostime pri muzeju Metroplitan u New Yorku, a tu svrhu event je zadržao do danas. No na početku bio je daleko od spektakla koji gledamo posljednjih godina. Lambert je doista bila vrlo važna osoba za modnu povijest, posebno Amerike, jer je njezino vizionarstvo pokrenulo neke važne stvari koje su i danas bitne. Uz Met Gala, osnovala je i Vijeće modnih dizajnera Amerike (CFDA), pokrenula New York Fashion Week, a možda je najpoznatija po popisu „International Best Dressed List“. Legendarnu listu najbolje odjevenih ljudi na svijetu i Hall of fame modni stručnjaci nastavljaju izabirati i objavljivati jednom godišnje u prestižnom Vanity Fairu i nakon njezine smrti.

Prvih nekoliko desetljeća Met Gala bio je samo jedan od mnogih dobrotvornih balova za pripadnike američkog visokog društva. Održavao se u hotelu Waldorf-Astoria, Central Parku ili u Rainbow Roomu. Ulaznica je stajala tek 50 dolara te su si je mogli priuštiti mnogi, što je i bila ideja gospođe Lambert. Institut je, uz prodaju ulaznica za bal, financiran i od bogatih mecena. Tako je bilo sve do 1971. Te godine legendarna modna urednica Harper’s Bazaara i Voguea Diana Vreeland odlazi u mirovinu, no njezin nemiran duh nije joj dopustio dugo plandovanje. Već sljedeće godine postaje poseban savjetnik Instituta za kostime u Metropolitanu kojim je tada presjedala bogatašica Pat Buckley. 

Osnovnu ideju o prikupljanju sredstava za rad Vreeland diže na višu razinu. Upravo je njezina ideja već tada dala obrise manifestaciji kakvu danas znamo. Naime, Vreeland je Met Gala zamislila kao glamurozni vernissage velike godišnje izložbe Instituta koja se tradicionalno otvarala početkom prosinca. Također je smislila i teme partyja i sugerirala dress-code u skladu s temama godišnjih izložbi. Svoju suradnju s Met Institutom za kostime Vreeland je započela izložbom „The World of Balenciaga“ 1973., a među poznatijima bile su one s temama „Romantic and Glamorous Hollywood Design“ 1974. i „Diaghilev: Costumes and Designs of the Ballets Russes“ 1978. Često je za temu odabirala i neko povijesno razdoblje, o čemu najbolje govore sami nazivi izložbi: 1979. „Fashions of the Habsburg Era: Austria-Hungary“, 1980. „The Manchu Dragon: Costumes of China, the Ch’ing Dynasty“, 1982. „La Belle Époque“. Ili bi izložbu posvetila određenoj zemlji i njezinu bogatom modnom nasljeđu, npr. 1976. „The Glory of Russian Costume“ ili 1985. „Costumes of Royal India“. Dvije godine prije,1983., izložbu je posvetila 25-godišnjici djelovanja Yvesa Saint Laurenta. Bila je to prva modna izložba u povijesti posvećena nekom živućem dizajneru. 

Diana Vreeland bila je veća od života i obožavala je pretjerivanje tako da su sve Gale pod njenim vodstvom bile osmišljene do detalja: od scenografije pa do mirisa. Posebno je interesantno kako je cijeli prostor za vrijeme otvaranja izložbe o Diaghilevu i ruskom baletu mirisao po parfemu Cuir de Russie koji je Coco Chanel kreirala upravo za tu trupu, čiji je kostimograf često bila. Vreeland je Met Gala učinila glamuroznom jer su se na otvaranju počele pojavljivati i velike zvijezde toga doba, a ne samo pripadnici visokog društva, aristokracije i modnog miljea: Andy Warhol, Diana Ross, Bianca Jagger, Cher, Paloma Picasso, Jackie Kennedy Onassis… 

Nakon smrti Diane Vreeland, Pat Buckley nastavlja voditi sama Mat Gala do 1995., a nakon toga nastupa nova era, ona Anne Wintour.  Wintour je bila potpuno svjesna ostavštine velike Diane Vreeland, s kojom su je oduvijek uspoređivali. Radi se o dvije najutjecajnije glavne urednice najstarijeg izdanja Voguea u povijesti. Znala je kada je preuzela pokroviteljstvo nad tom manifestacijom da je mora podići na još višu razinu kako ne bi došla u nezgodnu situaciju da samo nastavlja utabanim stazama svoje poznate prethodnice, tako omiljene u modnim krugovima. Nije tajna da Wintour nije uspjela doseći simpatije koje je uživala Vreeland, iako je i ona bila poznata kao veliki poslovni diktator. No Anna Wintour ionako svoj imidž nikada nije gradila na simpatičnosti. Wintour u početku vodi Met Galu neredovito pa je tako 1996. propustila biti domaćica priredbe, što je iskoristila njezina tadašnja najveća rivalka Elizabeth Tilberis, glavna urednica konkurentskog Harper’s Bazaara. Na otvaranje izložbe posvećene Christianu Dioru dovela je kao glavnu zvijezdu svoju dobru prijateljicu lady Dianu, koja je, odjenuvši kreaciju Johna Galliana, svima dala do znanja kako je nova era Diora upravo u pripremi. Naime Galliano već sljedeće godine preuzima palicu glavnog kreatora u toj velikoj modnoj kući. 

 Wintour od 1999. ne preskače Met Gala i posljednjih 20 godina postavila je nova pravila i kriterije. Prvo je izložbu prebacila s prosinca na svibanj, a lista celebrityja zahvaljujući Vogueovim kontaktima i moćnim vezama hipertrofirala je do te mjere da pozivnica za crveni tepih ustvari predstavlja ultimativan socijalni status u svijetu mode i zabavne industrije. Anna je također svake godine, pripremajući taj event mjesecima unaprijed, spajala najveće kreatorske zvijezde današnjice s celebovima koje će odijevati za tu prigodu te će na otvaranju zajedno prošetati pred fotoreporterima. Ponekad su to trenutačno najtraženije manekenke, ali češće su to slavne ljepotice koje već surađuju s određenim kreatorima, jer nije tajna da su mnoge glumice i pjevačice zaštitna lica kampanja velikih modnih imena ili reklamiraju njihove parfeme. 

Celebrity kultura danas dosta duguje upravo Anni Wintour. Ona je još prije 20-ak godina, baš kada je i počela redovito voditi Galu, sa svojih naslovnica istisnula manekenke te ih zamijenila glumicama i ostalim zabavljačicama. Modna industrija prigrlila je taj koncept te su mnoge zvijezde počele sklapati unosne komercijalne ugovore na obostranu korist.  Wintour je izložbe koncipirala na svjež i nov način, nije bila riječ samo o povijesnom kostimu kao što je to bilo u slučaju Vreeland ili retrospektivama slavnih kreatora, koje je, doduše, zadržala te svakih nekoliko godina i sama izložbe posvećuje odabranima. Naime, vrlo često izabire teme u koje se uklapa i suvremena moda ili bar ona koju pamtimo u 20. stoljeću, te se na izložbama nalaze i radovi najvećih svjetskih kreatorskih zvijezda iz ne tako davne prošlosti koji su u nekim odjevnim predmetima tijekom svoje karijere obradili zadanu temu. Svaka izložba ima i svoje posebne zvijezde domaćine koje Anna Wintour vrlo promišljeno bira, trudeći se da svi njezini miljenici kad-tad dođu na red. Doduše, Nicole Kidman imala je sreću da je bila domaćica dva puta u vrlo kratkom razdoblju. Wintour ju je 2003. pozvala da otvori izložbu na temu boginje („Goddess: The Classical Mode“), što je Kidman u to doba doista i bila, ne samo zbog svog besprijekornog stila već je samo nekoliko mjeseci prije toga ovjenčana i Oscarom za glavnu ulogu u filmu „Sati“. Kada je 2005. tema izložbe bila modna kuća Chanel, Karl Lagerfeld kao domaćin pozvao je ponovo Nicole da mu se pridruži kao zaštitno lice kultnog parfema Chanel No. 5.  

Neke od najinteresantnijih izložba ere Wintour bile su 2001. „Jacqueline Kennedy: The White House Years“, jedina izložba do sada posvećena osobnom stilu jedne modne ikone, 2004. „Dangerous Liaisons: Fashion and Furniture in the 18th Century“, 2006. „AngloMania: Tradition and Transgression in British Fashion“, kojom je odala počast živahnoj modnoj povijesti svoje domovine. Izložba 2008. bila je posvećena superherojima i modi u svijetu fantazije, a 2009. supermodelima tijekom povijesti i njihovoj presudnoj ulozi u stvaranju nezaboravnih slika koje pamtimo. Punku je posvećena izložba 2013., a prošlogodišnja „Heavenly Bodies: Fashion and the Catholic Imagination“, svakako je bila jedna od najkontroverznijih i najkomentiranijih, ali i najposjećenijih izložbi Instituta u povijesti. I dalje su se priređivale retrospektive velikih kreatorskih imena, kao 2007. „Paul Poiret: King of Fashion“, o pomalo zaboravljenom prvom velikom kreatoru 20. stoljeća, kojem je upravo ta izložba vratila izblijedjeli sjaj, 2011. „Alexander McQueen: Savage Beauty“, koja je bila homage ali i In memoriam prerano preminulom, neprežaljenom  enfant terribleu mode,  2014. „Charles James: Beyond Fashion“, posvećena velikom američkom couturieru britanskih korijena, te 2017. „Comme des Garçons Rei Kawakubo“, o opusu japanske modne vizionarke i miljenice svih modnih urednika, ali i kolega. 

Nakon izložbe posvećene YSL-u u doba Diane Vreeland, Rei je tek drugi živući kreator koji je imao čast dobiti retrospektivu u Metu. Posebno je interesantna tema bila 2012. „Schiaparelli and Prada: Impossible Conversations“, inspirativna poveznica dviju velikih kreatorica iz dva potpuno različita modna razdoblja. Pod palicom Anne Wintour priredba je postala ekskluzivna i karte za nju narasle su sa 100 dolara u doba Vreeland, do 35.000 dolara koliko su stajale ove godine! Naravno, crveni tepih najkomentiraniji je događaj modne sezone, a zvijezde se u tako nesmiljenoj konkurenciji svim silama trude zabljesnuti. Iako je tema svake godine zadana, celebovi je svojim odjevnim kombinacijama često ne prate, a i kada se netko potrudi poštovati zadanu temu, to bude s promjenjivim uspjehom. Kostimiranje je dobro došlo i svaka ekstravagancija je poželjna, no većina žena odlučuje se ipak samo za lijepe haljine. 

Tema ovogodišnje izložbe koja se može razgledati u Metropolitanu u New Yorku do 8. rujna jest „Camp: Notes on Fashion“. Tema Campa, tj. pretjeranog u modi kao izmišljena je za crveni tepih ovog događaja, a poznati uzvanici su, kao rijetko do sada, poštovali temu kod odabira odjeće ili kostima. Mnogima od njih to doista nije bilo teško jer pretjeranost je, uostalom, dio njihova imidža. Kada je objavljeno da će ovogodišnji domaćini biti Lady Gaga i RuPaul, svi su komentirali kako bolje zvijezde na zadanu temu nisu mogli naći. Lady Gaga posebno je opravdala svoju ulogu presvlačeći se na crvenom tepihu čak četiri puta, dok je RuPaul iznenadio odlukom da ne dođe u svojem prepoznatljivom drag-izdanju. Kao i svake godine, o toaletama koje su se prošetale stubama muzeja Metropolitan prvi ponedjeljak u svibnju, raspravljalo se još danima. I dok nam ostaje cijelo ljeto da proučimo izložbu posvećenu Campu, Anna Wintour i Andrew Bolton već smišljaju temu za sljedeću godinu.