Kraljevstvo za - badić!
- Priču o jednom od najpopularnijih odjevnih komada kao i mnoge druge priče, intervje i puno modnih i beauty trendova pročitaj u miss7 magazinu, koji te čeka na svim kioscima na 276 stranica, za 25 kuna
- Kupaći kostim nije samo krpica koja pokriva intimne dijelove tijela, on je glasnik emancipacije, samosvijesti i slobode te oda ljepoti ženskog tijela. Od haljine za kupanje do bikinija – njegova je povijest uistinu zabavna
- Za miss7 magazin, Eva Misirača donosi povijest kupaćeg kostima kao i neke od najpopularnijih modela
Kada prve vruće zrake sunca neumoljivo zagriju gradski asfalt, a kalendar nakon varljivog proljeća okrene svoju lipanjsku stranicu, savjeti o odabiru idealnog badića već se tradicionalno usele u medijske stupce. U našim glavama tada zaigra ona sretna misao kako se vrijeme bezbrižnog lješkarenja na plaži sve više bliži pa naoružane strpljenjem krenemo u maratonske pohode isprobavanja ispod dramatično iskrenih reflektora kabina za presvlačenje, sve kako bismo pronašle svoj novi kupaći kostim koji je, u najmanju ruku - dostojan Baywatcha.
A taj je minijaturan i toliko moćan komadić tkanine, oko kojeg svakog ljeta razbijamo glavu, oduvijek izazivao polemike. Toliko da su se u njegovu sudbinu tijekom duge i burne povijesti uplitali i inženjeri, organi reda i mira, holivudske glumice, pa čak i Vatikan. I premda danas egzistira kao vrlo oskudan, sve do dvadesetih godina prošlog stoljeća žene su na kupanje odlazile u vrlo čednim opravicama sastavljenima od haljina, podsuknji i cipela, sve kako bi svoju aristokratski bijelu put sakrile od sunčevih zraka i radoznalih muških pogleda. Australska plivačica Annette Kellerman uhićena je 1907. godine zbog skandaloznog jednodijelnog kostima koji je provokativno otkrivao ruke i vrat, a zahvaljujući holivudskim glumicama badić je reduciran na jedan komad tek tijekom dekadentnih 20-ih godina. Bilo je to vrijeme kačkanih kostima i dokoljenki, no potpuna sloboda još je bila nedostižan pojam. U vječitoj borbi za zaštitu ćudoređa, redari su ravnalima mjerili otkrivene centimetre i s plaža tjerali kupačice koje su se usudile prekoračiti zadane granice čednosti.
Iako su i dalje prikrivali velik dio ženskog tijela, badići izrađeni od elastičnih materijala zauzeli su tron 30-ih godina, kačkane kostime poslali su u zaborav i konačno otkrili siluetu koja je dotad bila skrivena. No, ništa nije izazvalo toliki šok kao pojava “prepolovljenog” kupaćeg kostima - bikinija! Tijekom 40-ih godina, kada je zbog ratnog stanja i posvemašnje štednje odobrena redukcija, dizajner Jacques Heim podijelio je jednodijelni kostim na dva dijela. Svom badiću je nadjenuo ime Atom i reklamirao ga kao “najmanji na svijetu”, no već se iste 1946. pojavio još manji! Inženjer Louis Réard uskomešao je duhove svojim sićušnim badićem koji je po prvi puta otkrio ženski pupak, a svoj je provokativnom izumu dao ime bikini po atolu na kojem je američka vlada testirala atomsku bombu. Smatran odrazom posvemašnjeg nemorala, niti jedna ga manekenka nije željela reklamirati pa je Réard, kako bi ga predstavio javnosti, modela pronašao u pariškoj striptizeti Micheline Bernardini. Spasioci su djevojkama u bikinijima branili ulazak na plaže, bunile su se i feministice, a Vatikan ga je proglasio grijehom pa je bikini svoju komercijalnu slavu doživio tek tijekom seksualno oslobođenih 60-ih. Nakon dramatičnog proboja bikinija, više ništa u povijesti ženskih kupaćih kostima nije toliko šokiralo svijet. Od tada do danas, bikini je, uz tek pokoju kozmetičku promjenu, ostao nesvrgnutim vladarem plaža. Onaj oko kojeg, svakog ljeta iznova, pomalo razbijamo glavu, ali bez kojeg jednostavno – ne možemo.