Znaš li što se događa s tvojim mozgom ako se stalno žališ na nešto?
- Sve negativne misli proizvodimo sami, ali neuroplastičnost mozga čudesna je stvar
- Označava mogućnost njegove promjene tijekom naših života i to sve temeljem načina razmišljanja
- Evo što se događa u tvome mozgu ako se stalno žališ i prigovaraš, i što možeš učiniti da stvar okreneš na - pozitivu
Ljudski je mozak izvanredno prilagodljiv i možemo ga oblikovati kao glinu, a sve što je potrebno malo je vremena i truda. Ako je pun negativnih misli, možeš ga promijeniti na bolje, ali isto se može dogoditi i ako ne pripaziš pa sklizne prema - još negativnijima.
Posljednjih 20 godina, razvojem neuroznanosti, sa sigurnošću možemo reći da se mozak može i reprogramirati. Točnije, mi sami, pomoću vlastitih misli, možemo utjecati na njegovu promjenu, a time posljedično, i na promjenu u vlastitome životu.
Na puno načina neuroplastičnost, termin koji označava trajnu promjenjivost mozga tijekom ljudskog života, utječe na stanje čovjeka. I veličanstvena je to stvar. Naime, upravo je neuroplastičnost najvažniji pokazatelj da sami možemo promijeniti naš mozak i okrenuti ga pozitivnome razmišljanju. Možemo i povisiti vlastiti kvocijent inteligencije i naučiti nove vještine koje će nam promijeniti živote.
U konačnici, možemo postati i emocionalno inteligentniji tako što ćemo "odučiti" ona štetna ponašanja, navike ili vjerovanja. No, tu je i ona druga strana medalje jer reprogramirati ga možemo i - na gore. Ipak, opet, zahvaljujući njegovoj savitljivosti, možemo shvatiti "pogrešku" i ponovno ga programirati na pozitivu. "Sve je to u glavi."
A evo kako neuroplastičnost funkcionira.
Mozak mijenjaju i dobra i loša vjerovanja
Jedan od ključnih čovjeka neurofiziologije i neuroplastičnosti, Donald Hebb, ujedno i kanadski psiholog, rekao je još 50-ih godina prošlog stoljeća da neuroni koji rade zajedno, funkcioniraju zajedno (u slobodnom prijevodu izjave “Neurons that fire together, wire together” ). Objašnjenje je toga da dvije ili više stanica koje su aktivne u isto vrijeme, ostaju povezane tako da aktivnost u jednoj izaziva i olakšava aktivnost u drugoj.
Doktor Michael Merzenich koji je danas jedan od najznačajnijih neuroznanstvenika svijeta, dokazao je povezanost, radeći na Hebbovim postavkama, između naših misli (tih stanica koje rade zajedno) i strukturalnih promjena u mozgu (kojim stanice čine zajedničku mrežu). "Tvoja iskustva, ponašanja, razmišljanja, navike i načini na koje reagiraš na svijet neodvojivi su od toga kako tvoj mozak funkcionira u cijelosti", rekao je.
Sve ovisi o perspektivi
Neuroplastičnost može biti i problem i rješenje, ovisno, kao i u životu, kako na to gledaš. Sve ovisi o perspektivi. Tako je Alex Korb, neuroznanstvenik i autor s Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu rekao da u depresiji ne postoji ništa što je pogrešno u mozgu. "Jednostavno je isključivanje određenih stanica stvorilo tendenciju prema obrascima depresije. To ima veze s načinom na koji se mozak suočava sa stresom, planiranjem, navikama, donošenjem odluka i dinamikom njihove interakcije. A kad se obrazac počinje formirati, uzrokuje desetke malih promjena u mozgu koje stvaraju spiralu "prema dolje", rekao je autor knjige "The Upward Spiral: Using Neuroscience to Reverse the Course of Depression, One Small Change at a time, piše Power of Positivity.
Dakle, svako negativno ponašanje, točnije - prigovaranje, ima svoje posljedice. Još je i gora situacija ako svoje misli negativne osobe dijele s drugima. Naravno, postoji razlika između dijeljenja misli i osjećaja i, primjerice, traženja savjeta ili utjehe, i onoga bezobzirnog prigovaranja i ventiliranja negativnih misli. Jer, i istraživanja su dokazala, ako ne i sam zdravi razum, da SVI ponekad i barem malo gunđamo zbog nečega. Ali, nekima je to puno, puno više i češće.
Tri grupe
Oni koji se žale dijele se zapravo u tri grupe. Jedni su oni koji traže pažnju i inzistiraju na tome da je njima gore nego drugima, zatim su tu kronični prigovaratelji koji su u takvom stanju neprestano, a osim njih, tu su i ljudi koji imaju niski emocionalni kvocijent, što znači nisku razinu shvaćanja emocija.
Može li se kriviti mozak?
Većina negativnih ljudi ne želi se zapravo tako osjećati. Iako to nije svjesno njihova krivica, mozak je kriv za takvo ponašanje. Prigovaranje i žaljenje, ako ga mozgu dopustimo, nužno će mijenjati tijek naših misli. Izmijenjene misli zatim vode izmijenjenim vjerovanjima, a u konačnici i promjeni u ponašanju.
Osim toga, naš mozak je ponosan vlasnik urođene i prisvojene negativnosti. Dakle, to je njegova sklonost da se fokusira više na nepovoljne okolnosti, nego one pozitivne. "Negativni podražaji proizvode više neurološke aktivnosti nego pozitivni. Osim toga, puno ih je lakše i brže spoznati", rekao je doktor i neuroznanstvenik Rick Hanson, autor knjige "Buddhin mozak".
Što je ključ?
Ponavljanje je majka znanja, znamo već, a kad se redovito fokusiramo na negativne misli prigovarajući i žaleći se, zapravo koristimo one neurone sklone negativnosti. I njihova se aktivnost povećava. Dakle, kroz stalno ponavljanje sami stvaramo negativno ponašanje.
Naravno da nije moguće biti stalno sretan i zadovoljan, i ne trebamo niti pokušavati stremiti savršenim postavkama. K tome je i izuzetno važno procesuirati osjećaje kako dolaze, no kad je riječ o negativnom razmišljanju, važno mu se suprotstaviti. Afirmacije, meditacije i čim veća svjesnost, koja nije istovjetna samome razmišljanju, najjači su načini na koje možemo zaustaviti negativu. Potvrdila znanost i osobno iskustvo.