Uz Svjetski dan recikliranja: najbolji vodič za recikliranje u kući
- Recikliranje je vrlo bitan aspekt očuvanja našeg planeta u koji se moramo uključiti svi
- Povodom Svjetskog dana recikliranja, na jednom mjestu pripremili smo ti sve što trebaš znati o recikliranju plastike, papira, stakla i odjeće
- Pravilno recikliranje najmanje je što možeš učiniti s otpadom u kući i za očuvanje našeg planeta!
Svjetski dan recikliranja obilježava se svake godine 18. ožujka te se ovom inicijativom pokušava podiže svijest o važnosti recikliranja i pokušava potaknuti na povećanje prakse recikliranja u svijetu. Recikliranje je osim za nas, vrlo bitno i za okoliš jer smanjuje potrošnju energije, poboljšava kvalitetu vode i zraka i bori se protiv klimatskih promjena.
Svjetski dan recikliranja prepoznat je od strane Ujedinjenih Naroda 2018., a od tad milijuni ljudi, kao i kompanija, inicijativama vezanim za Svjetski dan recikliranja sudjeluju u ovom globalnom projektu očuvanja našeg planeta.
Porazna je činjenica da čak 80% stvari upotrebljavamo samo jednom, a onda bacamo u smeće, bez reciklaže, što je navika od koje bi se hitno svi trebali početi odvikavati.
Što je recikliranje?
Recikliranje je najjednostavnije rečeno, izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje. Recikliranjem se smanjuje korištenje novih, sirovih materijala za proizvodnju novih proizvoda, čime se štedi na materijalu i prirodnih resursima. Novine, plastične boce za vodu, limenke, kutije od žitarica i tetrapak od mlijeka neke su od najčešće recikliranih stvari.
U Hrvatskoj se reciklira i kompostira samo 16% otpada za razliku od pojedinih europskih zemalja gdje je taj prosjek dosta veći. Najveći postotak u recikliranju imaju Njemačka sa 64%, Slovenija sa 62%, Austrija s 59% i Belgija s 55%, dok je cjelokupni europski prosjek 43%. No, to je svejedno nisko budući da se gotovo 80% otpada može reciklirati.
Zašto je recikliranje važno?
Recikliranje je važno jer sprječava zagađenje okoliša, smanjuje emisije stakleničkih plinova i zagađivača vode i zraka te štedi energiju. Recikliranjem se štedi i novac jer se umjesto nove proizvodnje ponovno koriste iste stvari, poput spremnika, sapuna, odjeće, torbi pa čak i namještaja.
Svakodnevnim recikliranjem i ti možeš dati svoj doprinos za spas planeta, kao i širenjem poruke zašto je recikliranje važno. Recikliranje plastike, papira, stakla i odjeće nešto je čemu i sami svakodnevno možemo doprinijeti.
Što smije, a što ne smije u kantu za recikliranje?
Kako ispravno odvajati otpad još uvijek nije svima najjasnije i što točno smije, a što ne smije u kantu za recikliranje.
U nastavku ti donosimo razrađeni vodič za odvajanje otpada po spremnicima:
U plave spremnike za papir trebaš odlagati:
- novine, časopise, prospekte, kataloge,
- bilježnice, knjige, telefonske imenike, slikovnice,
- pisaći i kompjuterski papir, pisma, uredske tiskovine, papirnate vrećice,
- mape, kartonske fascikle, valovitu ljepenku, kartonske kutije (bez ljepljive trake, plastike, stiropora i dr.)
U plave spremnike ne smiješ odlagati:
- indigo papir, ugljeni papir, fotografije i foto papir,
- zauljeni i prljavi papir, gumirane etikete, pelene i slično.
U smeđe spremnike za biootpad trebaš odlagati:
- kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostatci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.)
- vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.),
- male količine ostalog biootpada (kora drveta, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci).
U smeđe spremnike ne smiješ odlagati:
- ostaci termički obrađene hrane,
- meso, riba, kosti, koža,
- mliječni proizvodi, ulja i masti,
- pepeo, ambalaža (kartonska, staklena, plastična), guma, opasni otpad,
- obojeni i lakirani drveni otpad,
- odjeća, cigarete i dr.
U zelene spremnike za staklo smiješ odlagati:
- samo staklenu ambalažu poput boca, staklenki i sličnog.
U zelene spremnike ne smiješ odlagati:
- prozorsko staklo, automobilsko staklo, kristalno i optičko staklo, armirano staklo, laboratorijsko staklo, staklenu vunu,
- žarulje i fluorescentne svjetiljke,
- porculanski i keramički predmeti.
U žute spremnike za plastiku (i metal) trebaš odlagati:
- polietilenske vrećice, folije, filmove, mjehurastu ambalažu – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PE-LD, PET, PP i sl.;
- boce od jestivog ulja, destilirane vode, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike, lijekova (osim citostatika), prehrambenih prizvoda i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE- HD, PE-LD, PP i sl;
- čaše i posude od jogurta, sira i sl. - mogu imati na sebi oznake: PS, PP i dr.;
- ambalažu za razne prehrambene proizvode od pjesnastog polistirena (stiropora) – na sebi mogu imati oznaku EPS i sl.;
- višeslojnu ambalažu (tetrapak),
- ostale proizvode od plastike: boce za osvježavajuće napitke, čepove, plastične tanjure, pribor za jelo i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PP, PVC, PS, PET i sl.;
- konzerve od hrane i limenke od pića.
U žute spremnike ne smiješ odlagati:
- plastičnu ambalažu i limenke s ostacima od boja, lakova i motornih ulja,
- plastičnu ambalažu i limenke s ostacima od kemikalija,
- boce i limenke od zapaljivih i eksplozivnih tekućina,
- boce i limenke pod tlakom (npr. propan/butan boce)
U spremnike za otpadni tekstil trebaš odlagati:
- Odjeću, ručnike, posteljinu, zavjese
- Šešire i kape
- Torbe i krpene igračke
- Ostale otpadne tekstilne proizvode.
U spremnike za otpadni tekstil ne smiješ odlagati:
- obuću, kožne torbe
- pernate jastuke, poplune.
Recikliranje plastike
Do sada je u svijetu proizvedeno čak 8300 milijuna tona nove plastike, a samo 9% od toga je reciklirano, a 12% spaljeno.
Jednokratna i mikroplastika danas predstavlja veliki problem zagađenja i u morima diljem planeta, a sitne čestice plastike posebno su opasne i za životinjski svijet koji živi pod morem. Procjenjuje se da će do 2050. u morima biti više plastike nego ribe, a Jadransko more već je jedno od najonečišćenijih u Europi.
Plastika je jedan od najčešće korištenih materijala i od nje je izrađen velik broj predmeta kojima se svi svakodnevno koristimo, od plastičnih boca do dječjih igračaka pa je stoga za očuvanje planeta vrlo bitno povećati postotak recikliranja plastike.
Recikliranje papira
Recikliranje papira je najstariji oblik recikliranja, a u samo sedam dana stari časopisi i novine mogu biti reciklirani u nova izdanja. Recikliranje papira bitno jer se odvojenim sakupljanjem papira i recikliranjem istog čuvaju šume, smanjuje se zagađenje vode, štede se prirodni resursi i energija, a smanjuje se i količina otpada na odlagalištima smeća.
Za proizvodnju jedne tone papira potrebna su četiri stabla, 200.000 litara vode i 4600 kWh energije. Agencija za zaštitu okoliša (EPA) dokazala je da recikliranje papira dovodi do smanjena zagađenja zraka od 74% i smanjena zagađenja vode od 35% u odnosu na primarnu proizvodnju.
Recikliranje papira korisno je i jer se reciklirani papir može koristiti u proizvodnji udžbenika, časopisa, novina i drugih proizvoda.
Recikliranje stakla
Recikliranje stakla može biti beskonačan proces jer staklo ima mogućnost potpunog recikliranja bez gubljenja svojih svojstava ili kvalitete, za razliku od primjerice papira. Recikliranje papira nije moguće unedogled jer papir gubi svoja vezivna svojstva.
Prikupljanjem staklenih boca i staklenki te recikliranjem stakla štede se prirodne sirovine i energija te se smanjuje onečišćenje okoliša, a štedi se i prostor na odlagalištima otpada. Recikliranjem samo jedne staklene boce uštedi se toliko energije koliko je potrebno žarulji od 60 W da svijetli 4 sata ili računalu da radi 30 minuta!
Recikliranje odjeće
“Fast fashion”, odnosno brza moda kroz godine rezultirala je golemim količinama odjeće koja se odbacuje bez recikliranja i izrazito štetnim posljedicama za okoliš.
Na godišnjoj razini samo u Hrvatskoj sakupi se oko 60 tisuća tona otpadnog tekstila, a u brojnim zemljama te su brojke i puno više.
Recikliranje odjeće iznimno je važno za očuvanje planeta, a posebno voda, jer je modna industrija odgovorna za 20% globalnih otpadnih voda te koristi velike količine vode za proizvodnju odjeće. Novi materijali također predstavljaju izazov za recikliranje odjeće jer su tkanine složene od kombinacije vlakana.
Nova odjeća trebala bi postati održiva i proizvoditi se na jednostavniji način kojim će se recikliranje odjeće povećati budući da se sad vrlo malo odjeće potpuno reciklira, tek manje od 1% od 2015. Potpuno recikliranje odjeće znači da se odjevni predmet prenamjeni u nešto sasvim drugo, poput vunenog džempera u tepih, a poznato je i kao recikliranje “od materijala do materijala”.
Svoj doprinos recikliranju možeš dati i ti korištenjem manje predmeta od plastike. Za početak možeš primjerice izbaciti plastične, jednokratne slamke, a alternativa od limenih do onih od bambusa, ima stvarno mnogo! Također i odlaganjem otpada na nekom od reciklažnih dvorišta. Na poveznicama u nastavku pronađi popise reciklažnih dvorišta u velikim hrvatskim gradovima:
- reciklažna dvorišta Zagreb
- reciklažna dvorišta Osijek
- reciklažna dvorišta Rijeka
- reciklažna dvorišta Zadar
- reciklažna dvorišta Split