U planer za 2024. upisujemo 'Budi sretna': Kako da novogodišnja odluka bude više od slova na papiru
- Plavi ponedjeljak je treći ponedjeljak u siječnju kojeg prati reputacija najdepresivnijeg dana u godini
- Znanstvenici ga opisuju kao nezahvalnu kombinaciju nezadovoljstva nedostižnošću novogodišnjih odluka, vremenskih neprilika, lošeg financijskog stanja i zatišja koje uslijedi nakon blagdanskog veselja
- Iako nije jednostavno oduprijeti se lošem raspoloženju, pozitivno razmišljanje nešto je na čemu se može raditi i nešto što je od velike važnosti za naše cjelokupno zdravlje
Siječanj ima tu nesreću da stiže taman nakon onog najčarobnijeg dijela godine. Kao da nije dovoljno što cijeli mjesec djeluje poprilično tmuran, siv, otužan i hladan, već je usred njega smješten i Plavi ponedjeljak, treći ponedjeljak u siječnju kojeg prati reputacija najdepresivnijeg dana u godini. Kao takvog su ga znanstvenici izračunali još davnih godina te ga protumačili kao nezahvalnu kombinaciju nezadovoljstva nedostižnošću novogodišnjih odluka, vremenskih neprilika, u pravilu ne baš dobrog financijskog stanja i zatišja koje uslijedi nakon blagdanskog veselja.
Iako nije jednostavno oduprijeti se lošem raspoloženju koje u tim siječanjskim danima očigledno nikog ne zaobilazi, pozitivno razmišljanje nešto je na čemu se može raditi i nešto što je od velike važnosti za naše cjelokupno zdravlje. Nedavno istraživanje otkrilo je da optimizam može značajno utjecati na naš životni vijek te ga produžiti do čak 15%, a budući da je naš mozak predispozicioniran da čašu vidi kao polupraznu, veoma je važno vratiti ga na tvorničke postavke i usvojiti neke nove obrasce razmišljanja. A evo i kako se najjednostavnije povezati s optimistom koji čuči u svakome od nas!
Prisutnost u trenutku
Življenje u trenutku i doživljavanje života sa svime što nam donosi potiče veći osjećaj smirenosti. Mnogi se muče pokušavajući dostići sreću i žive zaokupljeni idejom da sreća leži u sljedećem mjestu, sljedećem poslu i sa sljedećim partnerom. Sve dok ne odustanemo od ideje da je sreća negdje drugdje, nikada neće biti tamo gdje smo mi. Za početak bismo mogli dodati alarme u svoj kalendar koji će nas podsjetiti da zastanemo i zabilježimo što radimo, da dišemo, opustimo se i promatramo svoje misli i osjećaje. Nakon nekog vremena, podsjetnik nam više neće biti potreban.
Dnevnik zahvalnosti
Doslovno nekoliko minuta u danu je sve što nam je potrebno da zapišemo na čemu smo zahvalni. Usredotočiti bismo se trebali na ljude, male stvari koje nam pružaju zadovoljstvo i stvari kojima se u skoroj budućnosti možemo nadati. Ono na čemu smo zahvalni može biti nešto veliko i značajno, ali i bilo koja sitnica koja nas čini sretnima, a bilježenje stvari koje čine pozitivnu razliku u našem životu može nam pomoći promijeniti način razmišljanja - ono donosi trenutnu sreću i radost i može pokrenuti naše pozitivne emocije u trenu.
Društvo pozitivnih osoba
Knjiga 'Think Like A Monk' Jayja Shettyja odličan je primjer utjecaja kojeg negativni prijatelji ili kolege mogu imati na naš način razmišljanja – i obrnuto. Negativnost je zarazna pa bismo se, treba li nam promjena, trebali okružiti optimistima i odjaviti se s društvenih mreža na kojima se ljudi redovito žale na sve i svašta.
Uživanje na otvorenom
Dobrobiti vremena provedenog u prirodi za naše mentalno zdravlje dobro su poznata stvar. Nedavna studija pokazala je da samo 50 minuta šetnje gradskim parkom dovodi do sretnijeg raspoloženja, boljeg pamćenja i povećanog raspona pažnje za većinu ljudi. Dodatnih 40 minuta povrh toga dovoljno je da se krene mijenjati kemija našeg mozga i da se naše tijelo samo krene boriti protiv depresije. Izlazak u prirodu pomaže nam regulirati razinu kortizola, a što znači da je manja vjerojatnost da ćemo patiti od tjeskobe, lošeg raspoloženja i stresa, a najbolji dio je što je ova blagodat potpuno besplatna i što nam je dostupna gdje god se nalazili.
Pamtim samo sretne dane
Negativna iskustva zalijepe se za naš mozak u mikrosekundama, dok je onim pozitivnima potrebno najmanje 20 sekundi naše pažnje da bi postala dio naših sjećanja. Baš zato bismo trebali usmjeriti pažnju na svako pozitivno iskustvo u svom životu i uložiti sve napore da prizovemo sretna sjećanja koja smo s njima povezali, unoseći svaki element svojih osjetila u sjećanje na njih. Primijetit ćemo ne samo sve intenzivnije osjećaje pozitivnosti, već i povećanu sposobnost suočavanja sa stresom.
Maženje tijela i uma
Možda zvuči jednostavno, ali briga o nama samima trebala bi biti na vrhu našeg popisa kada se god osjećamo potišteno. Dobra je ideja razmotriti sve što nam donosi užitak i uključiti takve rituale u svoju svakodnevnu rutinu. Bilo da uživamo u njezi lica 15 minuta svakog dana, čišćenju, slikanju ili kuhanju, važno je samo da svaki dan maksimalno ispunimo svime što nas usrećuje.
Držanje tijela
Možda će nekome zvučati suludo, no studije su pokazale da nam položaj tijela kojim iskazujemo moć (otvorena ramena i visok, uspravan i otvoren stav) može pomoći da se osjećamo sigurnije u sebe. Ovakvo držanje može pomoći u smanjivanju razine kortizola za 25%, a što znači da je to odlična predispozicija za to da se osjećamo sretniji.
Meditacija
Svakodnevna meditacije doslovno je u stanju strukturno promijeniti naš mozak i pomoći u ublažavanju depresije, fizičke boli i lutanja uma koje dovodi do neprestanih negativnih misli. Postoji mnoštvo aplikacija kao što su 'Calm' ili 'Headspace' koje nam mogu pomoći da steknemo naviku svakodnevne meditacije, a jedino što je važno je biti ustrajan i ne odustati, čak i ako nemamo osjećaj da od nje imamo neke koristi. S vremenom će nam se raspoloženje popraviti, samo trebamo biti strpljivi.