• Od žena u raznim dijelovima svijeta i dan danas se očekuje da prije braka budu djevice, a nedostatak himena plaća se, ponekad i životom. Iz tog razloga uvriježila se praksa "testiranja nevinosti" i s njom usko vezan zahvat regeneracije himena
• Nedavno je tako izašla vijest kako britanska vlada namjerava zabraniti himenoplastiku, kiruršku rekonstrukciju ženskog himena, kao i ispitivanje nevinosti što se oboje smatra oblikom zlostavljanja 
• Ovo nas je inspiriralo da pitamo hrvatske kirurge o ovom zahvatu te postoji li interes za njim i u našoj zemlji

U nekim kulturama i konzervativnim društvima, djevičanstvo se smatra važnom društvenom normom, a seksualna "čistoća" žene povezuje se, ne samo s njenom časti, već časti njene obitelji, zajednice, pa i države. U takvim društvima žene već stoljećima svoju nevinost dokazuju “netaknutim” himenom koji igra važnu ulogu pri utvrđivanju djevičanstva. 

U muslimanskom svijetu djevičanstvo se slavi kao vrlina, a od žena se očekuje da budu 'djevice' prije braka. Muški rođaci čak će u nekim zemljama ženu, zbog pretpostavljene sramote te kako bi "obranili čast obitelji" lišiti života. U Iraku, muževi koji vjeruju da njihove žene nisu bile djevice prije prve bračne noći mogu podnijeti tužbu sudu koji će zakonski prisliti žene da se, ukoliko je njihova nevinost upitna, podvrgnu testiranju.

Bez obzira što himen može puknuti u bilo kojem trenutku u životu djevojke, prilikom jednostavnih stvari poput jahanja ili pada, ako se otkrije da Iračanka ima puknuti himen, pretpostavka je da je lagala da je djevica. Za ženu u toj situaciji nema pravne zaštite.

Žene su primorane podvrgnuti se “testiranju nevinosti”

Test nevinosti podrazumijeva postupak utvrđivanja djevičanstva djevojke ili žene, to jest utvrđivanja da se nikada nije upuštala niti bila izložena spolnom odnosu. WHO kaže da se testiranje nevinosti prakticira u najmanje 20 zemalja, ponajviše u Aziji i na Bliskom istoku te zemljama u sjevernoj i južnoj Africi. Uključuje intruzivni vaginalni pregled kako bi se provjerilo je li himen netaknut, uz pogrešnu pretpostavku da može puknuti samo kao rezultat spolnog odnosa.

Može li gore od ovoga? Žene na Amazonu kupuju 'lažne kapsule krvi' kako bi uvjerile muškarce da su djevice...

Testiranje "nevinosti" gotovo nikada nije dobrovoljno, pa ni onda kada žena sama to traži. Ženi, očito, ne treba test kako bi sama sebi dokazala da je djevica, ona uvijek to dokazuje nekome drugome - obično suprugu, obitelji, zajednici ili državi. Biti stavljen u poziciju da mora 'dokazati' trećim stranama da je djevica, može rezultirati osjećajem nemoći, straha, poniženja, bezvrijednosti i nedostatka prava na samoopredjeljenje. U pojedinim patrijahalnim zemljama, preglede 'djevičanstva'  prisilno provode službeni predstavnici države u slučajevima kada su žene osumnjičene za preljub ili prostituciju.

Prije 1980-ih, testiranje djevičanstva također se koristilo na ženama koje su ulazile u Ujedinjeno Kraljevstvo na ono što se popularno nazivalo zaručničkom vizom. Britanska vlada je tvrdila da ako su žene djevice, veća je vjerojatnost da će govoriti istinu o razlogu zbog kojeg su imigrirali u zemlju.

Ova kontroverzna i široko rasprostranjena praksa, na zapadu se smatra izravnom diskriminacijom i kršenjem osnovnih ljudskih prava. Kao dio globalnog poziva na uklanjanje nasilja protiv žena i djevojaka posvuda, 17 listopada 2018., Ured UN-a za ljudska prava, UN Women i WHO objavili su priopćenje naglašavajući da je testiranje 'djevičanstva' neznanstveno i kršenje ljudskih prava te da 'ova medicinski nepotrebna, a često puta bolna, ponižavajuća i traumatična praksa mora završiti'.

Tko i zašto ide na zahvat himenoplastike?

"Himen je otkriven i dobio je svoje ime tek krajem petnaestog stoljeća, kad je talijanski liječnik Michaelis Savonarola opisao himen kao „membranu koja se probije u vrijeme defloracije tako da krv teče“, piše portal o seksualnoj reproduktivnoj svjesnosti Reci.hr. Taj 'biološki potpuno beskoristan dio ženske anatomije' stoljećima je određivao vrijednost žene, a 1962. godine izvedena je prva operacija himenoplastike. Otkako je izveden prvi zahvat rekonstrukcije himena ili himenorafije, ovaj kontroverzni zahvat su zatražile tisuće i tisuće žena ili, kad je riječ o jako mladim djevojkama, njihovi roditelji. 

Praksa himenoplastike povezana je s konzervativnim kulturama koje pridaju veliku važnost djevičanstvu. U takvim kulturama gdje društvo inzistira na djevičanstvu mladenke, ženama je himen nužan da bi spasile vlastiti život i obiteljsku čast. U društvima gdje je dogovoreni brak i prodaja mlade dio kulture, roditelji pak dovode kćeri na zahvat kako  bi postigli bolju cijenu za njih kao mladenke u dogovorenom braku. 

Iako kontroverzna, ona se primenjuje i iz niza drugih razloga – osobnih zahtjeva s ciljem poboljšanja seksualnog života i unošenja novina u odnos sa partnerom ili kao dio mnogo ozbiljnijih razloga – kao podrške prilikom oporavka žrtava silovanja. Uz ove, postoje i razlozi komercijalne prirode vezani uz "prodavanje djevičanstva" koje je posebno popularno u elitnoj prostituciji. 

Djevičanstvo na prodaju Ako želiš ponovno biti djevica, ništa lakše! Tu su proizvodi koji to ženama obećavaju

Postoji li u Hrvatskoj interes za "vraćanjem djevičanstva"?

"Ovaj zahvat počeli smo raditi u prvoj polovici 90-ih godina. Iako ih je tada bilo više, na godišnjoj razini obavimo 10-15 ovakvih zahvata. Međutim, tek 10% takvih zahvata učine državljanke RH-a, govori Prof. dr. sc. Davor Mijatović, dr. med. koji se bavi područjem rekonstrukcije dojki i plastičnom kirurgijom u poliklinici Sinteza. 

Kirurg i ulorolog, doktor Duško Maletić iz Poliklinike Maletić nam je rekao kako rekonstrukcija himena nakon defloracije na našim područjima u posljednjih dvadesetak godina nije uobičajena, već se, u odnosu na sve usluge estetskih korekcija spolovila, radi o sporadičnim slučajevima. “Operirali smo za to vrijeme veliki broj žena, ali radili smo samo dvije himenoplastike prije dvadesetak godina kod žena koje nisu iz RH.”

Oba liječnika otkrili su nam da takve usluge traže najčešće žene iz nekih drugih zemalja regije. “Hrvatska nije kulturološki takva sredina gdje bi ovaj zahvat ženama bio potreban ili zanimljiv. On je specifičan za konzervativne, patrijarhalne zemlje. Žene iz takvih sredina dolaze u Hrvatsku jer je u njihovim zemljama ovaj zahvat ili ilegalan ili ne žele da se pročuje da su ga radile pa je lakše to obaviti negdje drugdje”, navodi doktor Maletić. U većini slučajeva radi se o mladim ženama između 20 i 25 godinama, a ni jedna od njih ne govori o svojim razlozima ili motivima dolaska. 

Dr. Mijatović: "Smatram to teškim nasiljem nad ženama"

Iako sam zahvat traje 30 minuta i radi se pod lokalnom anestezijom, on je iznimno nelagodan za samu pacijenticu, a neugodan i za osobu koja ga izvodi, kaže doktor Mijatović te ističe kako se radi o iznimno osjetljivom zahvatu gdje se puno stvari može zeznuti. U Hrvatskoj se ovaj zahvat izvodi u svega nekoliko poliklinika, a među njima su Poliklinika Sinteza i Poliklinika Maletić.

Na pitanje što misli o odluci velike Britanije da se zahvat himenoplastike kriminalizira te se zatvorom kažnjavaju oni koji ga provode, doktor Mijatović kaže kako ne smatra da je taj način borbe protiv ovog problema dobar.  “Ako nešto zakonski zabranite, a još uvijek postoji potreba za time, onda otvarate prostor crnom tržištu gdje takve zahvate sigurno neće raditi profesionalci, a oni će se i dalje raditi."

Mijatović smatra ispitivanje nevinosti i himenoplastiku teškim nasiljem nad ženama, međutim smatra kako se radi o duboko ukorijenjenoj kulturološkoj stvari koja se neće promijeniti time što će se na zapadu doktorima zabraniti da pružaju navedenu uslugu. "Treba se prvenstveno raditi na educiranosti i mijenjati stvari iznutra da uopće prestane potreba za takvim čime", kaže doktor Milatović.

Dr. Maletić: "Nešto što je zabranjeno otvara mogućnost ilegalnog rada"

Doktor Maletić slaže se s kolegom te također ističe kako "Nešto što je zabranjeno otvara mogućnost ilegalnog rada, a time ulazimo u  nove zavrzlame."  Maletić naglašava kako ne može postojati univerzalno pravilo ili zakon za sve već da svakome pacijentu treba pristupati individualno. "Djevičnjak se može oštetiti i traumom koja nije sam spolni čin. Zašto se u tom slučaju ne bi mogao rekonstruirati? Pitanje je -gdje je onda demokracija u koju se zaklinje zapadno kulturno društvo? Gdje  je  osobni  izbor?" Pri pristupanju svakom pacijentu sve treba pomno razmotriti, ističe doktor Maletić, - anamneza osobna, familijarna, socijalna itd, uz uzimanje u obzir i kulturološki iz koga dijela svijeta osoba dolazi. "Odluku da li raditi ili ne, donio bih svakako nakon šireg uvida u  situaciju pacijentice", zaključuje Maletić,

Uz testiranje 'djevičanstva', za žene diljem svijeta vezane su i brojne druge po njih bolne, opasne i ponižavajuće kulturne prakse kao što je sakaćenje genitalija te prisilni ili dječji brak. Nastojanja da se zakonski promijene kulturne norme nisu uvijek bile uspješne. Dok se zalaže za globalno ukidanje prakse testiranja djevičanstva, ključno je da medicinari uvijek djeluju u najboljem interesu pacijentice, slažu se i naši doktori. 

Izvor: Virginity testing: recommendations for primary care physicians in Europe and North America, : Crosby SS, Oleng N, Volpellier, BMJ Global Health 2020