Najljepše staklene tradicijske kuglice one su s paškom čipkom, evo tko stoji iza njih!
- Otok Pag češće podsjeća na površinu Mjeseca nego na kakav mediteranski raj, no, na to malo plodne zemlje i škrtom kamenu Pažani su stvorili svoje dvije najvrjednije stvari - sir i pašku čipku zbog kojih su poznati diljem svijeta
- Iako smo čipku naviknuli vidjeti u onom svom izvornom obliku, rado je korišten motiv i na mnogim proizvodima koji zahvaljujući njezinim prepoznatljivim elementima odišu ljepotom i elegancijom
- Neke od prvih takvih komada je prije petanestak godina počela stvarati Vesna Herenda, a sada je priču nastavila njezina kći Jelena koja, između ostalog, stvara i najljepše božićne kuglice ogrnute daškom tradicije
Za razliku od većine otoka u našem moru, u većoj ili manjoj mjeri tipičnih za mediteransko podneblje, Pag je sve samo ne običan. Prostrt pod Velebitom koji ga nemilosrdno šiba burom i sav bijel od posolice i kamena, češće podsjeća na površinu Mjeseca nego na kakav mediteranski raj, pa ipak, k'o iz dišpeta, uspjeli su oni što su na njemu stoljećima živjeli ostaviti neizbrisiv trag i ispisati bogatu povijest. Na to malo plodne zemlje i škrtom kamenu Pažani su stvorili svoje dvije najvrjednije stvari - sir i pašku čipku zbog kojih malo tko na svijetu nije čuo za njihov otok.
Paška se čipka istče ne samo svojom ljepotom, već i kvalitetom izrade, a o tome koliko je cijenjena dovoljno govori to što ju se zove bijelim zlatom. Ovaj izvorni hrvatski proizvod zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske koje je od 2009. godine uvršteno i na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, a iako smo je naviknuli vidjeti u onom svom izvornom obliku, rado je korišten motiv i na mnogim proizvodima koji zahvaljujući njezinim prepoznatljivim elementima odišu ljepotom i elegancijom.
Neke od prvih takvih komada je prije petanestak godina počela stvarati Vesna Herenda, prvotno crtajući pašku čipku na svijećama, a zatim ukrašavajući brojne predmete od keramike i stakla. Svoje je radove predstavljala diljem Hrvatske, ali i na izložbi hrvatskih umjetnika i dizajnera u New Yorku, no kako čipka, kako ona vezena, tako i ona oslikavana, iziskuje odličan vid, ovu je divnu priču odlučila nastaviti njezina kći Jelena.
“Kada smo za vrijeme korone radili zajedno od doma, moj zaručnik Igor i ja došli smo na ideju da mamine crtane čipke probamo direktnim tiskom printati na staklene podmetače i stvorio se interes”, priča nam Jelena, dodajući da mama i dalje crta za njih i pomaže im svojim idejama. “Ona je začetnik, a mi smo nastavili ono što je ona započela na način da smo spojili dragocjenu pašku čipku i mogućnost da ju proizvodimo u većoj količini i da bude cjenovno prihatljivije. Sve ideje su spontano dolazile pa smo tako dosad izrađivali staklene podmetače u raznim setovima, pašku čipku na akrilnim ili staklenim podlošcima na stalku, zahvalnice za razne prigode, poslovne poklon boxeve, ali i široki asortiman božićnih ukrasa.”
Iako sam i sama kao Paškinja slaba na pašku čipku, uistinu vjerujem da nisam pristrana kada kažem da su kuglice koje stvaraju među najljepšima koje se mogu pronaći i koje niti jednog ljubitelja tradicije neće ostaviti ravnodušnim. Štoviše, upravo bi zbog ovog elegantnog spoja tradicionalnog i modernog, ali i cijena koje su značajno prihvatljivije od onih tradicionalne čipke, mogle osvojiti i brojna nova srca, a šanse za to nastavit će rasti i u godini koja je pred nama jer je Jeleni i Igoru širenje ponude samo dio velikih planova za budućnost.
“Odmah početkom godine ćemo ponuditi čaše 'Lace of Pag' koje je i moja mama izrađivala i za koje je interes bio velik budući da su unikat i divan poklon, a u ponudu ćemo vratiti i staklene satove s paškom čipkom... Kad si kreativan, ideje samo dolaze”, ponosno će. “Za moju obitelj ovo nije samo posao, ovo je prije svega ljubav prema Pagu i želja da se diljem svijeta čuje za jedan maleni otok koji ima takvo blago. Puno je lakše ljudima približiti nešto tradicionalno kroz nešto moderno, a rezultat je da se to onda čuva i njeguje. Paška čipka nije samo tradicija od koje se živi i koje se sjećamo, već tradicija koju i dalje stvaramo i njegujemo.”