• Mnogi ljudi kruh smatraju smrtnim neprijateljim u vrijeme kad su na dijeti
• Izbjegavaju ga pouzdajući se u alternative, rižine krekere ili hrskave krekere od žitarica
• Jesu li u pravu? Koliko što ima kalorija i jesu li kalorije jedine važne?

Nutricionisti nam nikako ne bi preporučili da iz prehrane izbacimo tako važnu namirnicu poput kruha, svim kalorijama i ugljikohidratima unatoč. No neka digne dva prsta onaj tko na dijeti nije kao prvu stvar iz prehrane izbacio upravo kruh? Malo vas je, malo vas je... Mnogi vjeruju da je kruh glavni izvor zala, a kako im ipak nedostaje kad ga ne jedu, trude se zamijeniti ga manje kaloričnim alternativama. Izbor tako često padne na rižine krekere ili krekere (ne naravno one masne i zasoljene već hrskave pločice od žitarica). Je li to doista bolji izbor?

Pa... recimo ovako: radije pojedi krišku punozrnatog kruha. Evo objašnjenja:

Sita ili gladna, što je bolje?

Alternative kruhu nisu uvijek zadovoljavajuće i koji puta vode k tome da konzumiramo više kalorija nego da smo jeli kruh - govorimo isključivo o punozrnatom odnosno kruhu od cjelovitih žitarica. Ugljikohidrati iz kruha pretvaraju u glukozu u krvi mnogo sporije od onih iz dvopeka, krekera ili rižinih krekera te smo duže siti. Drugim riječima, punozrnati kruh ima niski glikemijski indeks i stoga će nas dvije kriške takvog kruha zasititi puno bolje od dva krekera ili dva rižina krekera, čak i četiri. Istovremeno, konzumiramo li njih umjesto kruha, razina inzulina raste, razina šećera odmah pada, a mi jedemo i jedemo sve više.

Još koji nedostatak

Također, krekeri imaju mnogo manje vlakana od kruha, a u rižinim je krekerima 0 vlakana! Što će reći, možeš ih smazati 20 i još se nećeš osjećati sito. Kad mršaviš morala bi jesti dosta vlakana jer će ti dati osjećaj sitosti i nećeš gladovati. Također, vlakna pomažu da naš probavni sustav dobro radi. Kruh od cjelovitih žitarica sadrži vrlo malo zasićenih masnih kiselina, što nije slučaj s krekerima. Iako rižini krekeri uopće nemaju masnoće, nemaju ni ništa drugo za ponuditi, nutricionističa vrijednost za organizam je nikakva. 

Life&style Imamo tri odlična recepta za prefini domaći kruh, a nećeš se previše namučiti

Pazi, ovo je zamka!

Ako umjesto dvije kriške kruha pojedeš dva krekera sigurno si sebi uštedjela koju kaloriju zato jer jedan rižin kreker sadrži damo 15 kalorija. No često upadnemo u sljedeću zamku: znajući da su niskokalorični, dopustimo si da ih pojedemo i mnogo više. Već sa 5, 6 si na istom broju kalorija kao da si pojela kruh. Zapravo, i većem.

Još jedna zamka!

Proizvodi od bijelog brašna sadrže samo prazne kalorije. Zato je uvijek, uz razmišljanje o kalorijama, važno i da proizvod sadrži cjelovite žitarice. Drugim riječima, da je nutricionistički bogat, sadrži vitamine, minerale i prehrambena vlakna koja su važna za pravilnu probavu i pomažu u prevenciji bolesti. Ali... Ne daj da te boja kruha zavara. Ako je tamne boje ne znači i da je napravljen od cjelovitih žitarica. Provjeri sastav.

Life&style Kuhinjski trik: evo kako će tvrdi kruh brzo opet postati mekan i jestiv

I treća zamka

Kad čitaš sastav neke hrane koji je istaknut na pakiranju pa tako u ovom slučaju i kruha ili krekera od žitarica, obrati pozornost koji je sastojak na prvom mjestu - naime, njega u proizvodu ima najviše. Ako je kao prvo navedeno obično, (rafinirano) bijelo brašno, znači da ono prevladava iako si možda kupila raženi kruh ili krekere od zobi. Kao, na primjer, ovi zdravi krekeri od kvinoje u koje upravo gledam (i koje sam upravo pojela). Osim što se doista tako i zovu, bio krekeri od kvinoje, sastav im je 1. kukuruzno brašno, 2. rižino brašno (oba s viskoim glikemijskim indeksom, što nije sreća, kao što smo rekli ako si na dijeti) dok kvinoje ima samo 9%...