Krenuli smo smišljati kamo na ljetovanje: otočić Vrnik (za koji vjerojatno nisi čula) je prava bajka
- Uz toliko predivnih prirodnih ljepota s kojima se naša obala može pohvaliti, odabrati jednu destinaciju za ljetovanje nije nimalo jednostavan zadatak, no neke nam se ipak čine privlačnije od drugih
- Jedna takva je i otok ili bolje rečeno otočić Vrnik, jedini naseljeni u Korčulanskom otočju, za koji s punim pravom možemo reći da je prava oaza mira i tišine jer na njemu živi samo jedna jedina osoba
- Istina, ljeti je otok ipak nešto življi nego tijekom ostalih mjeseci, no još uvijek je puno mirniji, samozatajniji i intimniji nego mnoga druga mjesta na Jadranu
Budući da nas od prvog dana ljeta dijeli tek mjesec dana, krajnje je vrijeme da krenemo razmišljati o tome kamo bismo se ove godine mogli zaputiti puniti baterije, dakako, pod uvjetom da već odavno nismo sve pomno isplanirali. Uz toliko predivnih prirodnih ljepota s kojima se malo koja obala može pohvaliti, odabrati jednu destinaciju nije nimalo jednostavan zadatak, no neke nam se ipak čine privlačnije od drugih, posebice s obzirom na mir i trenutke opuštanja koje nude.
Jedna takva je i otok ili bolje rečeno otočić Vrnik, jedini naseljeni u Korčulanskom otočju. Od Korčule odijeljen tek uskim tjesnacem Ježevice, za ovaj otočić s punim pravom možemo reći da je prava oaza mira i tišine, budući da je od nekadašnjih gotovo dvije stotine stanovnika danas spao na tek jednog jedinog. Istina, ljeti je otok ipak nešto življi nego tijekom ostalih mjeseci, s obzirom na to da se na njemu nalazi više kuća za odmor, no još uvijek je puno mirniji, samozatajniji i intimniji nego mnoga druga mjesta na Jadranu.
Otok je to prepun kâva – starih otočkih kamenoloma i okomitih ponekad i pedeset metara visokih isklesanih litica nastalih mukotrpnim ručnim klesanjem kamenih blokova koje i danas, desetljećima nakon što je svih 29 kamenoloma u kojima je svakodnevno radilo više od 600 ljudi, potpuno utihnulo. Bogatu kamenarsku i klesarsku povijest svjedoče i željezne tračnice po kojima su klizili vagoneti kojima se kamen spuštao do brodova koji su ih vozili na njihove nove destinacije.
Od vrhunskog vrničkog kamena izgrađene su, između ostalog, i veličanstvena Aja Sofija u Istanbulu, cvjetnogotičke palače u Veneciji, dijelovi Bijele kuće u Washingtonu, budimpeštanski Parlament, zagrebačko Otvoreno učilište i Kineski paviljon, dubrovački Knežev dvor, crkva sv. Vlaha te sam Stradun, a iako danas napušteni petrali - klesarske radionice, djeluju pomalo otužno tako utišani, uvelike doprinose šarmu jedinstvenog krajolika ovog djelića raja na Zemlji.
Otok je najživlji u ljetnim mjesecima kada se organiziraju velike fešte, ponekad s kakvom gostujućom glumačkom trupom, a ponekad s glazbenim koncertima, a kada se posjetiteljima nude brojni autohtoni proizvodi poput likera od limuna, rogača ili ruža ili ljekovite travarice pripremljene od bilja koje ovdje raste i koju se na radionici može naučiti praviti, te dakako slatkih zalogaja poput kroštula, amareta, klašuna i cukarina.
Iako je Vrnik po mnogočemu poseban, ono čime iz godine u godinu privlači mnoge goste je ljepota krajolika i same obale koja, baš kao i što je slučaj s ostalim otocima u Korčulanskom otočju, oduzimaju dah već na prvi pogled. Otočić je dovoljno malen da ga se u potpunosti može obići pješice, prvenstveno stazama uz samo more, ali i oplivati, jer je plivačka dionica oko njega duga tek dva kilometra. Na otoku se nalazi svega tridesetak kuća, ali zato broji mnoštvo šarmantnih plažica na kojima je zahvaljujući prozirnom tirkiznom moru i mirisima lovora, brnistre, pitospore, čempresa, smokava, oleandra i mirte pomiješnima s mirisom soli, nemoguće ne poželjeti ostati zauvijek.