Zašto je važan pregled madeža? Saznaj koje su vrste madeža te kad se preporuča uklanjanje madeža

Instagram@gisou Redoviti pregled madeža kod dermatologa, kao i samopregled kod kuće, izrazito je važan
Vidi originalni članak
  • Madeži su promjene na koži koje svi imamo u nekom obliku
  • Nastaju nakupljanjem melanocita, a često su podložni promjenama te je stoga redovit pregled madeža vrlo bitan
  • Donosimo ti koje sve vrste madeža postoje, kako izgledaju opasni madeži te kad je potrebno i uklanjanje madeža 

Madeži su česte i brojne kožne promjene koje se mogu pojaviti bilo gdje na tijelu, a nastaju nakupljanjem melanocita, stanica koje su zadužene za proizvodnju pigmenta u našem organizmu.

Madeži se na našoj koži pojavljuju tijekom cijelog života, a većina madeža prisutna je još od rane dobi i djetinjstva. Novi madeži posebno se pojavljuju tijekom životnih razdoblja u kojima su česte hormonalne promjene, poput trudnoće i puberteta. Madeži mogu biti različitih veličina, oblika i boja te su dobroćudne izrasline, no neki od madeža mogu postati i zloćudni, odnosno kancerogeni madeži, koji onda uzrokuju rak kože, melanom. 

Redoviti pregled madeža kod dermatologa, kao i samopregled kod kuće izrazito je važan kako bi se mogućnost razvoja raka kože svela na minimum. Zaštita kože također je važna, a jedan od najštetnijih utjecaja je i dugotrajno izlaganje štetnim UV sunčevim zrakama pa je zato SPF zaštita vrlo važna, kao i zaštitna odjeća koja će prakriti dijelove tijela izložene suncu.

Beauty Kako pripremiti kožu za ljeto? Evo što savjetuju dermatolozi

Kako razlikovati zloćudne i dobroćudne madeže?

Redoviti pregled madeža iznimno je bitan kako bi se opasni i kancerogeni madeži prepoznali na vrijeme, budući da se promjene na madežima ne mogu predvidjeti. Da madež postaje zloćudan treba posumnjati ako se dogodi iznenadna promjena na inače mirnom madežu koji već godinama izgleda jednako.

Dermatovenerologinja Ana Bakija Konsuo, dr. med., iz poliklinike Cutis, objasnila nam je kako madeži mogu biti ishodište za razvoj tumora: "Madeži su dobroćudne promjene kože koje su prisutne kod svih osoba. Mogu biti kongenitalne, ali mogu se javljati i tijekom života, odnosno mogu biti stečene. Zloćudnog madeža nema, već madež može biti ishodište unutar kojeg dolazi do maligne alteracije, odnosno promjene i razvijanja tumora, najčešće melanoma, ali i drugih nemelanomskih tumora kože.

Promjene na madežima uključuju asimetriju, promjenu veličine, pigmentacije ili boje i krvarenje, a madeži koji svrbe također su dio promjena.

Koje vrste madeža postoje?

Madeži tijekom života ostaju jednake veličine ili rastu proporcionalno s područjem tijela na kojem se nalaze. Madeži na licu i ostatku tijela mogu biti različitih oblika i veličina te se nalaziti u razini kože ili narasti iznad njene razine, dok im površina može biti glatka ili zrnata.

Madeži se s obzirom na oblik, proporcije, boju i vrijeme nastanka mogu podijeliti na nekoliko vrsta:

Melanocitni ili običan madež 

Ovaj tip madeža je najčešći te može nastati tijekom cijelog života. Veličinom nisu veliki te obično ne prelaze 1 centimetar, ali su zato promjenjivog oblika i boje. Većina je dobroćudnog oblika te se vrlo rijetko pretvaraju u zloćudni oblik madeža.

Kongenitalni (prirođeni) madež

Ovakvi madeži nastaju u ranoj životnoj dobi, od rođenja pa do dvije godine te se razlikuju u nekoliko veličina pa tako mogu biti mali, veličine do 1,5 centimetara, srednji, veliki i gigantski, koji mogu narasti i veći od 40 centimetara. Zbog njihove promjene veličine, važno ih je redovito kontrolirati, jer se s promjenom u veličini može promijeniti i njihova priroda.

Atipični madež

Atipični madež vrsta je madeža koja se pojavljuje nakon puberteta ili u odrasloj dobi. Asimetrični su, nepravilnih rubova te neujednačene boje, a dijelimo ih na nasljedne i nenasljedne.

Plavi madež

Postoje dvije vrste plavih madeža – obični plavi madež i celularni plavi madež. Obični plavi madež kupolastog je oblika i veličine do 15 milimetara, dok je celularni plavi madež plavo-sive boje i promjera većeg od 15 milimetara, a ima i veću mogućnost maligne preobrazbe.

Halo madež

Ovaj vrsta madeža pojavljuje se i kod djece i kod odraslih osoba i to bilo gdje na koži. Ovu vrstu madeža karakterizira bijeli krug oko madeža, odnosno pigmentirana izraslina s depigmentiranom površinom koja ju okružuje.

Crveni madež

Crveni madež spada pod vrste madeža koji su dobroćudni te nastaje kao posljedica nakupljanja malih krvnih žila i kapilara. Često nastaje tek nakon tridesete godine života pa je poznat i pod nazivom “senilni angiom”, a zbog crvene boje naziva se i “cherry angiom”.

Pregled madeža - kada je potrebno potražiti stručnu pomoć?

Dermatološki pregled madeža na licu i tijelu koji se preporuča obaviti jednom godišnje u potpunosti je bezbolan, a provodi ga dermatolog uz pomoć optičkog instrumenta dermoskopa, koji se koristi za povećanje slike kožnih promjena, a od iznimne je pomoći pri prepoznavanju i ranom dijagnisticiranju melanoma. Nakon pregleda madeža, dermatolog procjenjuje koji su madeži uredni, koje treba pratiti te koje bi trebalo ukloniti.

Dr. Bakija-Konsuo pojasnila nam je postupak pregleda madeža kod dermatologa: "U dermatološkim ordinacijama koristimo dermoskopiju, neinvazivnu metodu koja omogućuje identifikaciju lezija s najvećom vjerojatnošću za nastanak melanoma. Kad god je moguće, preporučuje se sumnjivu promjenu ukloniti u cijelosti, uz patohistološku analizu odstranjene promjene."

O učestalosti dermatoloških pregleda, dr. Bakija-Konsuo nam je rekla da ovise o pojedinom bolesniku. "Osobe s većim brojem madeža, osobito s mnogobrojnim displastičnim madežima, osobe svijetle puti, one koje su već imale nemelanomski tumor kože ili melanom, ili one koje u svojoj obitelji imaju osobe koje su preboljele neke od tumora kože, kao i imunosuprimirane osobe trebale bi ići dva do tri puta godišnje na preglede, dok osobe koje nisu u tzv. rizičnim skupinama ne zahtijevaju česte preglede dermatologa. Naravno, uvijek kada primijete neku sumnjivu promjenu na koži koja nije do tada zamijećena ili kada neka promjena prokrvari, iritira se ili slično, potrebno je odmah javiti se dermatologu koji će dermoskopijom utvrditi o kojoj se promjeni radi i je li ju potrebno promjenu kirurški ukloniti. Kod pregleda potrebno je dermoskopom detaljno pregledati cijelu kožu, ne zaboravljajući vlasište i područja iza uški, genitalnu regiju, područja između prstiju na rukama i nogama".

Pregled madeža može se sastojati i od samopregleda, gdje barem jednom mjesečno, osobno možeš pregledati vlastite madeže kako bi uočila potencijalne promjene u izgledu, boji, veličini, obliku i uzdignuća na svojim madežima.

Što su melanocitni madeži i mogu li uzrokovati rak kože – melanom? 

Melanom je zloćudni tumor kože koji nastaje iz melanocita, posebnih stanica koje proizvode pigment melanin u našem organizmu.

Iako se melanom može razviti kod svake osobe, ipak postoje skupine koje su podložnije riziku od melanoma, poput ljudi koji imaju više od 50 madeža, osobe svijetle puti, očiju i kose, osobe s atipičnim, nepravilnim madežima koji mogu biti kancerogeni madeži, osobe koje se pretjerano izlažu sunce bez primjerene zaštite te često zadobivaju opekline od sunca te oni koji imaju genetsku predispoziciju za razvoj melanoma, kao i oni koji su već liječeni od ove zloćudne bolesti ili neke druge vrste malignog tumora.

Od melanoma najčešće obolijevaju osobe u starosnoj dobi od 40 do 60 godina. No, rizik od nastanka melanoma može postojati i kod običnih madeža koji mogu postati maligni kao posljedica dugotrajne trauma, odnosno ako su na mjestima neprestane izloženosti trenju, poput naramenice grudnjaka, kopče, remena ili na rubovima odjeće. 

Dr. Bakija-Konsuo s nama je podijelila i kako "brojne studije pokazuju da žene s malignim melanomom imaju bolju stopu preživljavanja nego muškarci, što se objašnjava činjenicom da žene više pozornosti poklanjaju svome izgledu, ranije zapažaju promjene na koži te se ranije javljaju liječniku. To potvrđuje kako je rano otkrivanje ključan čimbenik bolje prognoze."

Uklanjanje madeža - kada je potrebno a kada ne?

Većina madeža je bezopasna i ne treba ih uklanjati osim ako dermatolog ne preporuči drugačije. Madeži na licu i ostatku tijela najčešće su dobroćudne promjene, koje svakako treba pratiti pregledom madeža. Liječenje i uklanjanje madeža ovisi o njihovim karakteristima. Razlog za uklanjanje madeža može biti i iz estetskih razloga, posebno madeža na licu.

Dr. Bakija-Konsuo rekla nam je i kad je madež potrebno ukloniti: "Madež savjetujemo ukloniti uvijek kada zamijetimo promjenu unutar ili oko njega. Madež koji se razlikuje od ostalih promjena na koži našeg bolesnika, odnosno onaj koji je poput ružnog pačeta, madeže koji su promijenili boju, koji rastu, imaju nepravilne granice prema zdravoj koži i slično, potrebno je pregledati."

Pregled madeža, redovito praćenje promjena te preventivna zaštita kože obavezni su koraci koji omogućuju zdraviji i kvalitniji život, kao i rano otkrivanje melanoma te povećavanje mogućnosti potpunog izlječenja. 

Svibanj je mjesec podizanja svjesnosti o raku kože, a dr. Bakija-Konsuo s nama je podijelila i preventivne mjere koje svi možemo poduzeti kako zaštitili svoju kožu: "Najvažniji je okolišni čimbenik u nastanku melanoma UV zračenje, osobito kod osoba s povećanim rizikom. Preventivne aktivnosti koje možemo i koje bismo trebali poduzimati kako bi zaštititili svoju kožu i kako bi otkrili eventualnu promjenu na njoj su: samopregledi kože jednom mjesečno, pravilna zaštita kože od pretjeranog solarnog zračenja te redoviti preventivni pregledi kod dermatologa."

Life&style Imaš li madež na nekom od ovih 9 mjesta, vjerojatno ćeš imati novaca u životu

Posjeti Miss7.24sata.hr