Sretan nam Dan žena! Uzmimo cvijeće, proslavimo, pa se sjetimo stereotipa koje još treba srušiti
- Više od stotinu godina Međunarodni dan žena stavlja u središte pozornosti pitanja koja utječu na žene diljem svijeta
- Danas, 8. ožujka, slavimo taj dan, ali on je mnogo više od cvijeća i poljubaca od bližnjih, slavljenja naše ženskosti ili ugodne večeri s prijateljicama
- Čak i danas, žene nisu ravnopravne, a predrasude i stereotipi naveliko su rasprostranjene
Međunarodni dan žena 8. ožujka dan je za slavlje društvenih, gospodarskih i političkih postignuća žena, promišljanje napretka i traženje ravnopravnosti spolova. Više od stotinu godina Međunarodni dan žena stavlja u središte pozornost pitanja koja utječu na žene diljem svijeta. Prvi Dan žena je obilježen 8. ožujka 1909. u SAD-u, no žene zaposlene u tekstilnoj industriji prvi su puta protestirale još 8. ožujka 1857. u New Yorku tražeći bolje uvjete rada. Protesti 8. ožujka događali su se i sljedećih godina - žene su zahtijevale kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Otada smo postigle mnogo, ali još uvijek nismo potpuno ravnopravne, još postoje predrasude, sterotipi o ženama i rodna diskriminacija.
Prema Uredu visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR), rodni stereotip "je generalizirano gledište ili predrasuda o osobinama ili karakteristikama koje su ili bi trebale posjedovati žene i muškarci ili uloge koje jesu ili bi se trebale obavljati od strane muškaraca i žena". Kad je ruska astronautkinja Valentina Tereškova 16. lipnja 1963. postala je prva žena u svemiru, njezin je let ušao u povijest i postao simbol jednakosti muškaraca i žena.
Od prekretnice Tereškove prošlo je 56 godina, ali čak i danas ako govorimo o zanimanju astronaut, arhitekt, inženjer ili pilot, više je nego vjerojatno da automatski podrazumijeva da je to muškarac. Rodni stereotipi utječu na djevojčice diljem svijeta bez obzira na stupanj razvoja njihove zemlje i potiče ih društvo u cjelini, od roditelja do učitelja. Ovo je jedan od glavnih zaključaka studije ranog adolescenta Svjetske zdravstvene organizacije i Sveučilišta John Hopkins i ima štetne posljedice za djevojčice od vrlo rane dobi, smanjujući njihove težnje i ograničavajući izbor karijere.
Prema članku objavljenom u časopisu Science 2017. godine, djevojčice se od šeste godine počinju osjećati manje inteligentnima od dječaka. A ni dječaci ni djevojčice nisu rođeni kao seksisti već se radi o socio-kulturnoj pozadini, što znači da se određene aktivnosti, odjeća i hobiji povezuju s muškarcima, a druge sa ženama. UNESCO upozorava da su žene nedovoljno zastupljene u STEM disciplinama (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) što potvrđuje činjenica da su samo 29% znanstvenika - istraživača diljem svijeta žene.
Rodni stereotipi počinju od rane dobi kada se smatra da bi se djevojčice trebale igrati lutkama, a dječaci s autićima. Također, roza i crvena boja rezervirane su za curice, dok dječake treba usmjeriti da vole plavu i zelenu. Dječaci ne bi trebali nositi haljine ili drugu odjeću koja se obično povezuje s "odjećom za djevojčice". Stereotipi se nastavljaju i tijekom mladosti pa bi se tako dječaci trebali baviti sportom i suzdržati se od kreativnijih aktivnosti; djevojčice bolje čitaju, a dječaci su predodređeni za matematiku i ostale STEM predmete (znanost, tehnologija, inženjering). Od dječaka i muškaraca se očekuje da koriste nasilje i agresiju kako bi dokazali svoju muškost, a djevojke bi trebale biti vitke i lijepe kako bi bile privlačne muškarcima.
Žena zna razlog zašto ne trebamo plaćati pola-pola: "Nismo ravnopravne ni u čemu drugome"
Kako odrastamo, stereotipa je sve više pa je tako uvriježeno mišljenje kako "nešto nije u redu sa ženom koja ne želi djecu", dok su pak žene koje imaju djecu, smatra se, manje posvećene poslu. Isto tako muškarci su prirodni vođe, a žene njegovateljice, a asertivne žene su neženstvene i "kučke". Kada je riječ o financijama žene ne zaslužuju jednaku plaću jer ih uzdržavaju muškarci. Muškarci koji nisu agresivni i/ili asertivni su nemuževni i vjerojatno gay, a žene su previše emotivne da bi se bavile određenim vrstama posla, osobito tijekom trudnoće. Žena koja ne njeguje svoj izgled ili odbije udvaranje nekog muškarca je lezbijka. Muškarac koji je provodi vrijeme s obitelji je manje muževan i lošiji hranitelj. Žene bi trebale izostati s posla kako bi se brinule za djecu ili starije. Parovi istog spola ne mogu biti dobri roditelji.
Stanje u Hrvatskoj
Stanje u našoj državi itekako potkrjepljuje nejednakost žena. U Hrvatskoj je 2019. godine prosječna plaća žena bila za 13 posto niža od prosječne plaće muškaraca, istaknula je više puta pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2017. visina prosječne mirovine za žene u Hrvatskoj bila je za 600 kuna niža nego prosječna mirovina muškarca. Podaci Eurostata za 2016. pokazuju da u kućanskim obvezama u Hrvatskoj sudjeluje 12 posto muškaraca, dok to čini 62 posto žena.
Ljubičić upozorava i na problem obiteljskog nasilja u Hrvatskoj; 2018., muškarci bili počinitelji u 77 posto od zabilježenih 10.000 prekršaja nasilja među bliskim osobama. Također, od 3000 kaznenih djela obiteljskog nasilja, žene su u 75 posto slučajeva bile žrtve, a u 91 posto slučajeva počinitelji su bili muškarci.
Što se događa 8. ožujka?
U nekim zemljama djeca i muškarci daju darove, cvijeće ili čestitke svojim majkama, suprugama, sestrama ili drugim ženama koje vole. No, u središtu Međunarodnog dana žena leže ženska prava. Širom svijeta postoje prosvjedi i događaji kojima se traži jednakost. Treba još puno raditi na ravnopravnosti spolova. No, ženski pokreti diljem svijeta spremni su na taj posao i uzimaju maha. Sretan nam Dan žena!