Ako premalo jedemo, hoćemo li smršaviti? Znanost kaže da se čak možemo i udebljati?!
- Paziš na prehranu, a i dalje imaš osjećaj da ne gubiš na težini, nego zapravo dobivaš?
- Možemo li se udebljati, premda manje jedemo?
- Čini se da možemo... objasnit ćemo ti zašto se pojavljuje ovaj fenomen
Ono što na prvi pogled zvuči kontradiktorno, čini se da je za neke ljude stvarnost: pažljivo važu svoje obroke, ali još uvijek ne gube na težini, a čini se da se čak i debljaju. Djeluje poput nekog prokletstva, a i može biti jako frustrirajuće kada se već toliko trude. Pa zašto je to tako? Zbog metabolizma? Hormona?
Činjenica je da energetska ravnoteža određuje hoćemo li se udebljati ili smršaviti. Kada unesemo više energije nego što je potrošimo, debljamo se. Ako unosimo manje energije nego što je trošimo, gubimo na težini. Stoga je bitna interakcija tjelovježbe i prehrane. Tijelo ne može u potpunosti prkositi ovom pravilu, čak ni kada su u pitanju bolest ili hormoni.
Dakle, ako nam se čini da radimo baš sve što možemo, a željeni učinak još uvijek ne dolazi, to bi zapravo mogla biti posljedica promjene prehrane i tjelovježbe. Naime, procesi u tijelu koji se mogu pokrenuti ako manje jedeš, a više se krećeš, su sljedeći:
• niža brzina metabolizma u mirovanju i potrošnja kalorija kroz tjelesnu aktivnost (zbog manje tjelesne težine)
• sporija probava
• povećan apetit
• niži osjećaj sitosti
• veća apsorpcija energije.
Sve su to stvari koje baš i ne potiču mršavljenje, nego mu stoje na putu. Osim toga, čimbenici kao što su psiha, zdravlje crijeva, genetika i kvaliteta sna igraju ulogu u gubitku težine i mogu negativno utjecati na energetsku ravnotežu. Hormon stresa kortizol također može djelovati tako da se osjećamo deblje, uzrokujući zadržavanje vode. A za mnoge je brojanje kalorija i puno bavljenja sportom čisti stres, osobito na početku.
Koliko je to 'premalo'?
Što se tiče percepcije, moramo priznati da je tvrdnja „premalo jesti“ vrlo subjektivna. Koliko je to „premalo“ i koliko često jedeš manje? Mnogi se stoga precjenjuju, što dovodi do pogrešne osnovne procjene. Lako se vratiti u pozitivnu energetsku ravnotežu, a to je samo ljudski.
Osim toga, osobito je teško razumjeti naš metabolizam. Metabolizam vrlo brzo reagira na utjecaje i promjene. Sve jako međusobno ovisi i mijenja se gotovo svake sekunde. Najpreciznije se može odrediti u hermetički zatvorenim prostorima za mjerenje, što malo nas vjerojatno radi redovito, a čak je i tamo teško točno izmjeriti. Procjene mogu, kod normalnih, mladih, zdravih ljudi, odstupiti od stvarnog stanja i do 30 posto.
Što možeš napraviti
Stručnjaci savjetuju da se prvo iskreno promatraš. Ali, ne smiješ s osuđivati i biti stroga prema sebi, nego budi nježna i osjetljiva, jer ćeš u protivnom izazvati samo još veći stres. Saznaj koja je dijeta doista dobra za tebe osobno, jer svi smo različiti. U svakom slučaju, osloni se na neprerađena i zdrava jela i budi strpljiva.