3 najljepša planinarska skloništa u Hrvatskoj nude pogled od milijun dolara i minimalizam stopljen s prirodom
- Kućice poznate kao planinarska skloništa utočište su planinarima i mjesto na kojemu mogu prespavati, odmoriti se za nastavak puta, ali i dragocjeni zaklon u slučajevima nužde
- Njihova su vrata otvorena baš svima, a jedino je pravilo da ih po odlasku ostavimo jednako uredna kao što smo ih i pronašli
- Noćenje u njima je neponovljivo iskustvo, a iako je svako šarmantno i posebno na svoj način, neka su ipak malo posebnija od drugih
Za razliku od luksuznih vila i kuća za odmor s najnevjerojatnijim pogledima u kojima noćenje stoji toliko da zauvijek o njemu možemo samo sanjati, postoje i kućice smještene u netaknutoj prirodi, s jednako veličanstvenim pogledima, u kojima je noćenje potpuno besplatno - 'samo' se trebamo popeti do njih.
Planinarska skloništa utočište su planinarima i mjesto na kojemu se mogu odmoriti te skupiti snagu za nastavak puta, ali i dragocjeni zaklon u slučajevima nužde, i nerijetko su jedini krov nad glavom koji im se u planinama nudi. Njihova su vrata otvorena baš svima, a jedino je pravilo da ih po odlasku ostavimo jednako uredna kao što smo ih i pronašli.
Ima ih gotovo svaka planina, a iako ne pružaju nikakve materijalne luksuze, noćenje u njima je neponovljivo iskustvo, baš kao i buđenje u prirodi s kojom su stopljene. Oni koji su ga doživjeli često će reći da ih znaju ostaviti bez daha ljepota netaknute prirode, pogledi koji im se prostiru pred očima i smiraj kojim su okruženi, a iako je svako šarmantno i posebno na svoj način, neka su ipak malo posebnija od drugih.
Planinarsko sklonište Miroslav Hirtz na Bijelim stijenama
Po mnogima najljepše planinarsko sklonište u Hrvatskoj izvorno je izgrađeno još davne 1974. godine, no potpuno je izgorilo svega tri mjeseca kasnije. Ponovno je izgrađeno 1976., a u onom obliku u kojem ga poznajemo danas postoji zahvaljujući obnovi prema projektu arhitekta Ivana Juretića te volonterima i članovima HPD Kapela iz Zagreba. Nalazi se na 1280 metara nadmorske visine u rezervatu Bijele stijene, usred Velike Kapele, svega 50-ak metara od planinarske kuće 'Dragutin Hirc', a sklonište u kojemu može prenoćiti 20 osoba posebno se ističe velikim staklenim stijenama koje gledaju na šumu.
Planinarsko sklonište Ždrilo na Velebitu
Na 1010 metara nadmorske visine, sklonište je uz pomoć volontera izgradio arhitekt Ivan Juretić, a da bi ga sastavio, u planini je proveo 21 dan. Nalazi na Piskovoj kosici, tri sata hoda od Baških Oštarija i svega pola sata hoda od glavne staze koja nastavlja za Šugarsku dulibu, a sastoji se od jedne funcionalno uređene prostorije u kojoj su peć, stol s klupama i ležaji za noćenje za 6 osoba. Nadomak skloništa prošle je godine napravljen i wc, a važno je samo da se u njega ne ubacuje nerazgradive vlažne maramice i smeće.
Planinarsko sklonište Pakline na Biokovu
Sklonište s uvjerljivo najveličanstvenijim pogledom na ovim prostorima nalazi se na 852 metra nadmorske visine, a do njega su potrebna otprilike dva sata hoda. Za njegovu je izgradnju zaslužno Planinarsko društvo Pozjata iz Brela, a šarmantna kućica s dovoljno prostora za 10 osoba helikopterom je dopremljena na lokaciju uz pomoć Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Na otprilike pola sata hoda od skloništa nalazi se zanimljiv krški fenomen - Biokovsko oko ili Šuplja stina, a iz same kućice i s njezine terase prostire se pogled vrijedan sve muke, na Makarsku rivijeru, Brela, Bašku Vodu i otoke.