• Dugogodišnja prijateljstva često se suočavaju s izazovima ubrzanog života, poput selidbi, roditeljstva i novih poslova, zbog čega se zajednički trenuci prorjeđuju – ne zato što osjećaji slabe, već zato što nam svakodnevica ostavlja sve manje prostora za njih 
• Psihologinja dr. sc. Mara Šimunović objašnjava kako prijateljstvo nije statično, već odnos koji se razvija i prilagođava okolnostima, a za njegovo očuvanje važnija su mala, dosljedna ulaganja i emocionalno značajne mikro-interakcije nego rijetke velike geste 
• Uz malo kreativnosti i otvorenosti, čak i poruka, fotografija ili glasovna poruka mogu biti dovoljne da prijateljstvo preživi tišinu, preoblikuje se, a možda i postane dublje nego ikad prije

Svoju najbolju prijateljicu upoznala sam u prvim danima studiranja, prije gotovo dva desetljeća. Osim što smo zajedno studirale, prvih smo desetak godina i živjele na svega parsto metara udaljenosti pa su rijetki bili dani kada se nismo družile satima, ili barem na brzinu popile kavu. Kada sam odselila u drugi kvart, naša su se druženja malčice prorijedila, a otkako je ona postala mama, svela su se na svega nekoliko puta godišnje. Daleko od toga da jedna drugoj ne nedostajemo i da se ne bismo voljele češće vidjeti, no uz hendlanje majčinstva i karijere s njezine, te nekoliko poslova s moje strane, mnogi naši pokušaji da ukrstimo rasporede neslavno propadnu.

Kada se napokon vidimo, baš kao i svi ostali prijatelji, svi kukamo o istim problemima - kako je život sve brži, kako nam se obveze samo gomilaju, a kalendar nam je ispunjen tjednima, ako ne i mjesecima unaprijed. U toj svakodnevnoj jurnjavi od koje svi bolujemo, prijateljstva su često prva na listi za odstrel. Ne zato što nam nije stalo, već zato što se između posla, obitelji i osobnih ciljeva čini nemogućim pronaći vrijeme za kavu, a kamoli za cjelovečernje druženje. Autorica Lydia Denworth otišla je toliko daleko da je tridesete čak nazvala 'desetljećem u kojem prijateljstva umiru'.

No, kako veze koje gradimo s prijateljima nisu luksuz, već nužnost za naše mentalno zdravlje (istraživanja potvrđuju da snažne društvene veze smanjuju rizik od depresije i visokog krvnog tlaka te općenito podižu razinu sreće), dobra je vijest da održavanje prijateljstva ne mora biti još jedna stavka na pretrpanoj 'to-do' listi, već je uz malo dobre volje i kreativnosti moguće sačuvati bliskost čak i kad nam se čini da nemamo ni minute viška.

Kako objašnjava psihologinja dr.sc. Mara Šimunović, u godinama kada stignu djeca, novi poslovi, promjene u partnerskim odnosima i  selidbe, prijateljstva često padnu u drugi plan, no to ne znači da su nam ona manje važna, već u stresnim trenucima često nemamo kapaciteta davati sebe na više polja. Mnoge žene, kaže, u odrasloj dobi osjećaju tugu jer znaju da malo po malo gube kontakt s nekim tko im je nekoć bio konstanta u životu. U takvim trenucima važno je razumjeti da prijateljstvo nije nešto statično. Ono je živi odnos koji prolazi kroz svoje prirodne faze.

“Prijateljski odnosi u odrasloj dobi funkcioniraju kao sekundarni odnosi privrženosti. To znači da, iako nam prijateljstva često nisu primarni odnos poput onih s obitelji ili partnerom, ona nam ipak pružaju osjećaj sigurnosti, potvrde, pripadanja i izvor su emocionalne regulacije. Baš zato, i kada su neaktivna, prijateljstva i dalje imaju vrijednost u našem psihološkom svijetu. No, da bi nam nastavila pružati osjećaj emocionalna sigurnosti, ona trebaju ulaganje. Mnogi ljudi ovdje upadaju u tzv. zamku 'sve-ili-ništa', koja je zapravo forma perfekcionizma pa smatraju da, ako ne mogu dati puno od sebe ili onoliko koliko je po njihovim standardima 'dovoljno', da je onda bolje uopće ne davati išta. Iz istog razloga žene često osjećaju unutarnji konflikt - s jedne strane se žele javiti staroj prijateljici, ali osjećaju grižnju savjesti jer 'je prošlo previše vremena' ili trenutno nemaju kapaciteta za 'pravi razgovor'. Ta grižnja savjesti postane barijera nastavku prijateljstva, no ključno je tada znati da bliski odnosi mogu preživjeti tišinu. Prvi kontakt nakon dugo vremena ne mora biti savršen, samo je važno da se dogodi. Nakon toga je sve lakše”, ističe Mara.

Dosljedna, mala ulaganja često su, napominje, važnija za održavanje bliskosti od rijetkih, ali velikih gesta. Istraživanja o socijalnoj povezanosti pokazuju da su upravo kvalitetne mikro-interakcije (kratki, ali emocionalno značajni trenuci) ključni za osjećaj pripadanja i psihološku dobrobit. Pritom nije presudna količina vremena koje provodimo zajedno, nego kvaliteta pažnje i prisutnosti u tim susretima. To u praksi znači da prijateljstva ne trebamo (i ne možemo) održavati prema nekom idealnom standardu, već na način koji odgovara našem stvarnom životu. Ako je neka osoba bila važan dio našeg svijeta, ta važnost ne nestaje dolaskom djeteta, promjenom posla ili selidbom. No forma odnosa može se promijeniti i to je u redu. Potrebno je samo vrijeme za prilagodbu i spremnost na obostrano prihvaćanje tih promjena.

“Umjesto da se u tišini gomilaju zamjeranja jer nešto više nije kao prije, važno je o ovome otvoreno razgovarati. Dobra vijest je da prijateljstvo koje preživi tranzicije često postaje još dublje. Možda više nećete redovno ispijati kave sa svojom prijateljicom ili odlaziti u noćne izlaske, ali možete zajedno šetati s djecom, slati si glasovne poruke ili planirati izlete. Također, važno je znati da bliska prijateljstva ne moraju uvijek biti simetrična. U jednoj fazi života će nam se događati da više dajemo drugoj osobi nego ona nama, a
u drugoj da više primamo, nego što dajemo. Neki ljudi to doživljavaju kao nepravdu i to ih frustrira, no korisnije je vjerovati da je prijateljstvo odnos koji se ne događa u vakuumu i nije oslobođen tereta svakodnevnice”, poručuje Mara.

“U razdobljima kada se život odvija u ubrzanom tempu, može pomoći stvaranje malih i održivih rituala. Primjerice, s prijateljicom se možete dogovoriti da se čujete svakog prvog u mjesecu, makar na 15 minuta. Umjesto klasičnih poziva, ponekad će biti dovoljno snimiti glasovnu poruku na kraju dana, kad sve obaveze utihnu. Neke prijateljice, svaka u svom tempu, slušaju isti podcast ili gledaju istu seriju pa razmjenjuju dojmove, dijeleći tako svoje stavove, interese, ali i osobna pitanja ili dileme. Fotografija jutarnje kave, tanjura s ručkom ili sitnice koja vas je podsjetila na neki zajednički trenutak - sve to mogu biti mali tragovi prisutnosti u nečijem životu. Možemo odabrati ne upasti u mit 'sve-ili-ništa'. Prijateljstva ne traže savršenstvo, samo povremeni i iskreni znak da nam je stalo”, zaključuje Mara.

Ako je shopping ono u čemu obje uživate, evo koje komade odabrati!

Ako ti je karijera na prvom mjestu...

Ako si prvo mama, pa onda sve ostalo...

Ako te još uvijek najviše veseli kupovina malo posebnijih komada...

Naša prijateljstva možda s godinama izgledaju potpuno drugačije no što su izgledala u svojim počecima, no naše uloge, baš kao i kvalitete koje u njima imaju kohezivni učinak, u pravilu ostaju nepromijenjene. Koja je tvoja? Riješi kviz u Arena SPOT aplikaciji i otkrij koji si tip NAJ prijateljice! Rješavanjem kviz osvajaš dodatnih 200 bodova na svom profilu, a možda baš ti osvojiš i poklon karticu od 70 eura! 

P.S. Do 9.8. 200 bodova možeš zamijeniti za sladoled i tako shopping učiniti još slađim!