Prada je na modnu pistu poslala i modele nepočešljane kose. Rezultat? Vrlo teške optužbe...
- Prada revija za jesen/zimu trebala je biti demonstracija nadolazećih trendova, no uspjela je izazvati lavinu reakcija jer su modeli pistom prošetali s raščupanom kosom, što su mnogi protumačili kao trivijalizaciju mentalnih bolesti
- Dok mlađe generacije u tome vide ironiju i način destigmatizacije, milenijalci su burno reagirali smatrajući da njihova stvarna patnja postaje prolazni modni hir
- Rasprava se proširila društvenim mrežama, otvarajući pitanja o odgovornosti modne industrije u prikazivanju tema koje se tiču mentalnog zdravlja
Kad god modna kuća poput Prade ima nešto novo za predstaviti, svijet pozorno i s nestrpljenjem promatra, a ni revija za jesen/zimu pod kreativnim vodstvom Miuccie Prade i Rafa Simonsa nije bila iznimka. Kao i uvijek dosad, predstavila je genijalne, nosive komade koji su oduševili modni svijet, no zahvaljujući jednom detalju, naizgled sporednom, koji je ukrao pažnju i pokrenuo lavinu rasprava na društvenim mrežama, sama je kolekcija uspjela pasti u drugi plan.
Naime, modeli su pistom prošetali s namjerno nepočešljanom, raščupanom kosom, koju je publika prepoznala kao 'depression hair' iliti frizuru kakvu se nerijetko može vidjeti na osobama koje se bore s depresijom, a vrlo su brzo sa svih strana krenule pljuštati ozbiljne optužbe i postavljati se pitanja glorificira li Prada na ovaj način mentalne bolesti.
@ly.as0 @Prada ♬ son original - lyas
Pojam 'depression hair' nije nov, ali je donedavno pripadao zatvorenim internetskim krugovima i osobnim ispovijestima. Ovakvu se frizuru najčešće opisuje kao neurednu, zapuštenu kosu, nerijetko svezanu u aljkavu punđu ili jednostavno ostavljenu da se zapetlja, a koja je rezultat nedostatka energije i volje za brigom o sebi, što su samo neki od klasičnih simptoma depresije i nekih drugih mentalnih poteškoća.
Međutim, u eri TikToka i brze izmjene trendova, generacija Z je ovaj pojam prigrlila i pretvorila ga u svojevrsnu estetiku, a na društvenim mrežama su se pojavili bezbrojni videi u kojima mladi ljudi pokazuju svoje 'depresivne frizure', ponekad s dozom ironije, a ponekad kao način normalizacije teških dana. Za njih je to postao svojevrsni kod, znak prepoznavanja i poziv da se otvoreno govori o mentalnom zdravlju, no kada je takav izgled završio na blještavoj modnoj pisti, mnogi su smatrali da je prijeđena granica.
@wantthisnic look ate tho
♬ This Is The Life Demo Hannah Montana - out of context hannah montana
Dok je dio Generacije Z prihvatio ovaj trend kao korak prema destigmatizaciji, reakcija milenijalaca bila je znatno drugačija. Za generaciju koja je odrasla u vremenu kada se o mentalnim bolestima uglavnom šutjelo, zapuštena kosa nije bila estetski izbor, već bolan i privatan pokazatelj da nešto nije u redu pa su društvene mreže poput tsunamija preplavili razni komentari i osude.
Mi ovo nismo zvali 'depresivna frizura', zvali smo to 'nisam se istuširala tri dana' i nadali se da nitko neće primijetiti” ili “Sjajno, sada se moj najniži trenutak u životu prodaje kao visoka moda”, samo su neki od njih. Milenijalci su izrazili frustraciju smatravši da se njihova stvarnoa patnja odjednom banalizira i pretvara u prolazni modni hir, a osjećaj da se jedan od najvidljivijih simptoma njihove borbe sada komercijalizira i prodaje kao chic izgled na modelima koji utjelovljuju ideal ljepote, za mnoge je bio duboko uvredljiv.
Na kocu svega, ostaje ključno pitanje - je li Pradina namjera doista bila glorificirati depresiju? Iskreno, vjerojatnije je da su stilisti ciljali na grunge estetiku te sirov i nefiltriran izgled koji se suprotstavlja savršenstvu, budući da visoka moda često crpi inspiraciju iz subkultura i stvarnog života, pretvarajući svakodnevno u izvanredno. Sjetimo se samo 'heroin chic' izgleda 90-ih koji je također bio na meti kritika zbog romantizacije ovisnosti.
@ashleigh0hlsen ♬ original sound - Ashleigh0hlsen
Ipak, kontekst je ključan. U današnjem svijetu, gdje je svijest o mentalnom zdravlju na vrhuncu, veliki brendovi imaju ogromnu odgovornost. Modna industrija ima moć pokretanja važnih društvenih dijaloga, ali isto tako i moć nanošenja štete ako to čini bez sezibiliteta, a pretvaranje simptoma bolesti u modni izričaj, bez obzira na namjeru, riskira trivijalizaciju borbe s kojom se milijuni ljudi svakodnevno suočavaju u tišini.
Rasprava koju je pokrenula Pradina revija daleko je od crno-bijele. Ona otvara kompleksna pitanja o granicama umjetničke slobode, komercijalizaciji ljudske patnje i generacijskom jazu u razumijevanju mentalnog zdravlja. Dok jedni u ovakvoj frizuri vide korak prema normalizaciji, drugi vide bolan podsjetnik na vlastitu borbu, odjednom svedenu na puki trend. No, kakav god netko stav imao o ovoj temi, jedno je sigurno - modna pista više nije samo mjesto rezervirano za odjeću i modne dodatke, već i arena u kojoj se prelamaju najvažnije kulturne i društvene bitke našeg vremena.