Svoj dan započinje ranijim ustajanjem jer ujutro voli imati vrijeme za sebe. Osim što joj je važno da doručak pojede u miru, prije odlaska na posao obično odradi vježbanje. 

'Radim od 8 do 16 sati. Ovisno o danu i jesam li odradila trening ujutro, dio popodneva i večer posvećujem druženju s prijateljima i dečkom ili fizičkoj aktivnosti - treningu trčanja ili šetnji. Oko 10 sati obično idem spavati', kaže Martina.

Zašto je odabrala trčanje?

Iako se oduvijek bavila sportom, bilo rukometom u osnovnoj i srednjoj školi ili veslanjem i tenisom za vrijeme studiranja, trčanjem se intenzivnije počela baviti tek prošle godine. U tom periodu je otrčala i svoj prvi polumaraton.

'Volim osjećaj koji trčanje pruža. Sam biraš svoj tempo, koliko ćeš trčati, kakav će ti biti trening i koliko ćeš pomaknuti svoje psihičke i fizičke granice izdržljivosti', naglašava Martina. 

Kako bi se izbjegle ozljede, iznimno je važno imati odgovarajuću opremu i odabrati pravu stazu. Martina trči na savskom nasipu ili oko Jaruna. Kad je riječ o opremi, naglašava kako je najvažniji izbor odgovarajućih tenisica. Primjerice, Reebok #PrintSmooth tenisice uz prilagodljivost i stabilnost omogućavaju preciznu amortizaciju prilikom trčanja. 

'Definitivno su važne udobne i kvalitetne tenisice. Bez tenisica koje pružaju pravu potporu za stopalo u najmanju ruku može doći do žuljeva i iritacije pri trčanju, a u najgorem slučaju i do ozljede', kaže Martina te dodaje kako je zagrijavanje i istezanje također važno. I sama je zbog pretreniranja i nedovoljnog rastezanja nakon treninga imala problema s mišićem na nozi. Trebalo joj je otprilike 2 do 3 mjeseca da se vrati uobičajenim treninzima.

Trčanje je idealno za tijelo, ali i za raspoloženje

Martina je primijetila da osim bolje kondicije i izdržljivosti ima više energije otkad trči. Što je još važnije, ima i manje problema sa zdravljem, odnosno glavoboljama i imunitetom. Usto je uočila kako se lakše nosi sa stresom te da nema problema s anksioznošću. 

'Trčanje je definitivno pridonijelo zdravijem stilu života. Bavljenje tjelesnom aktivnošću potaklo me na zdraviju prehranu i drugačije razmišljanje o slobodnom vremenu, ali i da mi vlastito zdravlje postane prioritet', tvrdi Martina i dodaje kako prehrana, ako se žele postići određeni fizički rezultati, igra ključnu ulogu kod svih sportaša, bez obzira na to kojim se sportom bave.

'Možeš trenirati sate i sate, međutim ako ne obraćaš pažnju na to što jedeš, rezultati će izostati. Osobno pazim da jedem pet do šest obroka dnevno, tri glavna obroka i 2 do 3 međuobroka, otprilike svaka tri sata. Vjerujem da je potrebno imati balans kako bi takav životni stil bio održiv. Stoga pazim da ne pretjerujem s hranom koja sadrži ”prazne” kalorije, budući da ona ne može osigurati sitost. Ne izbjegavam ništa, već biram hranu s boljim i kvalitetnijim nutritivnom sastavom. Prehranu većinom baziram na nemasnom mesu, zdravim mastima poput avokada i orašastih plodova, cijelo zrnatim žitaricama, povrću i sezonskom voću. Smatram da bi hrana koju jedemo trebala davati energiju i pridonositi tome da se osjećamo dobro.', kaže Martina.

Kada i s kim trči?

Trkači većinom trče sami pa tako i Martina, ali ponekad trening odradi s bratom ili s prijateljima. Kaže kako i jedno i drugo ima svoje prednosti.

'Kad trčim sama onda je to većinom vrijeme posvećeno razmišljanju i ponekad mentalno zna biti teže jer se sam moraš motivirati. No, kad se trči s nekim u društvu, tada ste više-manje jedan drugome oslonac i vrijeme brže prođe', smatra Martina te kaže kako trči bez obzira na temperature, ali ipak izbjegava trčanje po kiši. 

'Mislim da je jednako zahtjevno trčati po hladnom i toplom vremenu. Kad je hladno, najteže ti se natjerati izaći i dok se u potpunosti ne zagriješ, nije baš idlično. Po ljetnim vrućinama je teško zbog visokih temperatura i jer se više znojiš, međutim zato ljeti idem trčati ranije ujutro ili kasnije navečer', kaže Martina.