Je li ovo ljubavni PTSP? Evo kako tvoja prva ljubav utječe na tvoj cijeli život
- Prva ljubav utječe na našu percepciju romantične ljubavi, baš kao i odnosi koje smo promatrali tijekom odrastanja
- Tijekom zaljubljenosti u tijelu se stvaraju kemijske reakcije koje utječu i na naš mozak pa ga, posljedično, i mijenjaju
- No, velik dio sadašnjeg stanja uzrokovan je reakcijama koje smo proživjeli tijekom tinejdžerskog razdoblja. Evo što kažu stručnjaci
Prva ljubav mnogima ostaje u sjećanju, lijepom, manje lijepom ili čak neutralnom, ali otkriveno je da ima velik učinak na ostatak našeg života. Naravno, govorimo o slučaju u kojem se ona pojavljuje u tinejdžerskoj dobi, između 13 i 19 godine.
Utjecaj tako ima na našu psihu, ali ujedno i na naše biološke postavke.
Bioantropologinja Helen Fisher u studiji iz 2005. godina otkrila je da je romantična ljubav primarno motivacijski sustav, više nego skup emocija. Naime, ona i njezin tim otkrili su to koristeći magnetsku rezonancu odnosno metodu za funkcionalno snimanje mozga (fMRI) kako bi proučavali mozak ljudi koji su - zaljubljeni.
Prema istraživanju odjela za medicinu na Harvardu iz 2017. godine, koji je u studiji proučavao što se događa s mozgom kad se zaljubimo, puno je toga potaknuto biološkim zakonima. Naime, oksitocin, koji se smatra hormonom ljubavi i koji je odgovoran za naše osjećaje vezivanja i intimnosti, se otpušta.
Otpušta se ujedno i dopamin, koji "proizvodi" osjećaj zadovoljstva, a on aktivira centar u mozgu koji proizvodi efekt temeljen na povezanosti motivacije i nagrade. Naime, upravo ovdje stvara se "ovisnost" u ili o ljubavi. tražimo nagradu u ljubavi iako su prepreke možda i opasne ili bolne, primjerice ako je riječ o varanju partnera.
Dopaminu sličan hormon, noradrenalin, također se otpušta u početnoj fazi ljubavi i postaje poznat kao žudnja ili zaljubljenost i upravo on uzrokuje energično i euforično ponašanje. Tijekom seksa, smanjuje se razina kortizola, odnosno hormona stresa koji se otpušta u napetim situacijama, a što manje kortizola znači više opuštenog, ali i ranjivog stanja. Zato se često dogodi da "beznačajan seks" postane puno više - zbog ranjivosti dobiva se velika doza hormona koja uzrokuje privrženost nekome i posljedično - zaljubljenost.
Smanjuje se i razina serotonina, hormona sreće, a to je važno naglasiti jer je snižen i kod ljudi koji imaju opsesivno.kompulzivni poremećaj. To je navelo istraživače da zaključe da zaljubljenost (ne i ljubav u kozmičkom smislu), može biti razlog zbog kojeg se kod mnogih javljaju opsesivno-kompulzivne tendencije. Dakle, zaključak je ovih dviju studija da zaljubljenost proizvodi kemijsku reakciju u našem mozgu i rekreira kemijski odgovor koji dalje ljude navodi da razviju i dublju motivaciju.
Kako je to povezano s prvom ljubavlju?
Prisjeti se kako je to bilo tijekom tvoje prve zaljubljenosti, a na temelju pročitanoga zamisli kako su se ti hormoni prvi puta pojavili i utjecali na tvoje tijelo i mozak - a onda se odjednom morali zaustaviti kad je veza došla do kraja. Stresno? Ako možda i nije bilo u tvojoj svijesti, tvoje je tijelo (a podsvijest zasigurno) to svakako osjetilo.
Prekid je emotivan događaj, ali nijedan ne pogodi osobu na isti način kao prvi, jer su se prvi put hormoni u tijelu pojavili i zaustavili. Temeljem studije objavljene u Dnevniku pozitivne psihologije iz 2017. godine, 71 posto ljudi se oporavilo od prekida unutar tri mjeseca. "Oporavak" je uključivao ponovno otkrivanje sebe i pozitivnije emocije. Naravno, neki osjećaji kao tuga, ljutnja i bol mogu se zadržati dulje, ali uglavnom je riječ o tromjesečnom "putovanju".
Zašto prvi prekid ima toliki utjecaj?
Prvi put kad se zaljubiš, tvoj mozak proživljava sve navede procese, rast "dobrih" hormona i pad "negativnih". Mnoge su studije pokazale da naš mozak proživljava nešto slično ovisnosti kad smo zaljubljeni, a prvi put je možda i najvažniji jer postavlja daljnje temelje. Osim toga, prvi se put proživljava u trenucima adolescencije, kad se mozak još uvijek (nužno) razvija.
No, bez obzira kakav je tvoj današnji odnos prema prvoj zaljubljenosti, hormonalne interakcije ostaju zapisane u senzornim područjima mozga tijekom neurološkog razvoja koji proživljavamo u tim godinama i koji u konačnici i formira tko smo to kao pojedinci, piše Bigthink.
Psiholog Jefferson Singer, koji se bavi autobiografskim pamćenjem, kaže da većina ljudi proživi ovakve situacije između dobi od 15 i 26 godina i u njihovim se mozgovima stvara svojevrsna "kvrga" u pamćenju. To se događa sa svime u tim godinama pa obuhvaća i prvu zaljubljenost, upravljanje autom, prvim seksualnim iskustvom... Kasnije, kad se takve situacije ponovo više puta, sjećanja postaju aktivnija jer su se prve situacije događale kad nam je pamćenje zapravo bilo na vrhuncu. Naime, kognitivne aktivnosti padaju nakon 25. godine, i polako se počinju mijenjati - (neprocjenjivim) iskustvom.
Osim toga, prva ljubav utječe i psihološki, kažu stručnjaci. Prvi osjećaji postaju poput otiska na temelju kojeg pristupamo sljedećim vezama i odnosima, povezano i s percepcijom ljubavi koju smo stvarali tijekom djetinjstva i na koju su utjecali i naši roditelji i ljudi s kojima smo provodili najviše vremena. Tako posljedično, na ideju o romantičnoj ljubavi utječe i naše prvo iskustvo.