Istraživanje je otkrilo što će najvjerojatnije spriječiti ljude da se upuste u ljubavnu aferu
- Nitko ne želi biti nevjeran, ali opet ima puno preljubnika i preljubnica
- Znanstvenici iz Münchena istražili su zašto je to tako
- Međutim, došli su i do spoznaje što bi moglo spriječiti ljude da se upuste u aferu
Nevjera - svi je preziremo ili je se bojimo. Jer svi znamo, ili barem sumnjamo, koliko je bolno biti iznevjeren. I zato što smatramo da je pogrešno izdati nekoga (s kim smo bliski...). Ipak, u reprezentativnom istraživanju portala „ElitePartner“ među nešto manje od 5.600 ljudi u 2020. godini, 31 posto žena i 27 posto muškaraca priznalo je da je bilo nevjerno. To jest i ostaje paradoks, ta nesretna nevjera: nitko ne želi biti nevjeran, a nevjere ima toliko mnogo.
Nevjera zbunjuje znanost
Nije ni čudo što znanstvenici iznova i iznova razmatraju tu temu tražeći objašnjenja za ovaj paradoks afere. Koje će profesionalne skupine najvjerojatnije prevariti? Možda nečiji ton glasa sugerira spremnost na tajnu ljubavnu vezu? Znanstvenici su već pronašli odgovore na sva takva pitanja. Ali, ono što doista motivira ljude ili ih sprječava da se upuste u aferu do sada nije doista razjašnjeno.
Sada su sociolozi sa Sveučilišta Ludwig Maximilians u Münchenu pokušali unijeti svjetlost u tamu. Jedna je stvar jesu li to učinili ili ne - ali ono što su otkrili barem je vrlo zanimljivo.
Varati ili ne: Je li predanost jezičac na vagi?
Za svoje istraživanje su znanstvenici ocijenili podatke s panela o vezama „pairfam“ (Panel Analysis of Intimate Relationships and Family Dynamics). Od 2008. godine je gotovo 14.000 ljudi ispitano o njihovoj vezi i obiteljskom životu jednom godišnje za „pairfam“. Većina sudionika u braku je i ima djecu.
Iz ove testne skupine je samo je pet posto ispitanika priznalo da je bilo nevjerno svom sadašnjem partneru. Očekivano, nezadovoljstvo vezom bilo je pokretač afere - ali odlučujući je faktor bio još jedan: jesu li pogođeni razmatrali ideju razdvajanja ili ne? Ako je, osim problema u vezi, postojala i tendencija razdvajanja, vjerojatnost nevjere u ovoj analizi podataka bila je oko dva postotna boda veća nego da to nije slučaj. S druge strane, prema ovom istraživanju, jedino što se zadržalo u vezi bila je odlučnost da par prije prođe kroz teške faze - bez da jedan ili oboje prevare.
Predanost je pogrešno podcijenjena
Sjetimo li se trokutaste teorije ljubavi Roberta Sternberga, prema kojoj odnos može/trebao bi imati tri komponente - bliskost, strast i predanost - rezultati ovog istraživanja podcrtavaju koliko je element predanosti zapravo ili može biti važan. Čak i kada postoji kriza u smislu bliskosti i strasti, međusobna (!) uočena predanost može spasiti odnos kroz tešku fazu i spriječiti aferu.
U tom pogledu, možda je pomalo šteta što je posljednjih godina bezuvjetno opredjeljenje sve više zamijenjeno stavom „da vidimo koliko ću dugo biti sretan s tobom“ - i osjećajem biti obavezan samo prema sebi i svojoj sreći. Ali, samo ako i dalje budemo smatrali da je nevjera problematična...