• Neki ljubitelji vina još uvijek zaobilaze rosé vino, a osobito "muškarčine", koji ga smatraju „ženskim pićem“
• Osim toga, nekako im se taj tobožnji „mješoviti oblik" crnog i bijelog vina čini sumnjivim
• Miješaju li se ovdje crno i bijelo vino? Ne, roza boja nastaje na sasvim drukčiji način, a otkrit ćemo još nekoliko sitnica: koliko ohladiti rosé, s kojom hranom najbolje ide, kakve okuse krije...

Dakle, za početak odmah moramo razjasniti najveću zabludu oko roséa (inače, kod nas se koristi još i naziv ružičasto vino te roze): u pravilu, osim uobičajenih iznimaka, rose ne nastaje miješanjem gotovih crnih i bijelih vina. Dapače, vinar dobiva rose od crvenog grožđa i u osnovi postoje samo tri načina proizvodnje. No krenimo od za nas bitnih, praktičnih stvari...

Rosé vino: kaleidoskop nijansi i mirisa

Naravno, pogrešno je nužno povezivati rose vino sa slatkoćom mada se to često čini. Naprotiv, većina rosea je potpuno suha u bocama. Promjenjivo trajanje kontakta s korom uzrokuje voćne arome različitog intenziteta, a različite sorte grožđa nose sa sobom svoj karakter i boju.

Zašto rosé pijemo najčešće ljeti?

U ljetnim mjesecima, kada se sve događa u vrtu, na terasi, u parku, uz jezero ili more, sezona je za rosé. Ali, zašto je to zapravo tako? Prešano od crnog vinskog grožđa u stilu bijelog vina uz kratku maceraciju, rose spaja najbolje od oba svijeta: svježinu bijelog vina sljubljenu s voćnom aromom bobičastog voća i laganim taninima iz crnog vina. Zahvaljujući niskom udjelu alkohola, u čaši finog vina možeš uživati i u ranijim satima u danu. Najveća snaga rosea leži u njegovoj svestranosti. Bilo da se radi o pikniku na livadi, roštilju ili tapas partyju - ide uz sve ono što ljeto čini posebnim.

Koliko bi rosé trebao biti hladan kada se poslužuje?

Općenito je pravilo: dobro ohlađeno, ali ne previše hladno. Idealna je temperatura od 9 do 12 °C. Ako se rose pije previše hladan, arome se ne mogu potpuno razotkriti i propuštaš ono najbolje. Ako je previše topao, alkohol dolazi do izražaja i gubi se svježina. Nakon nekoliko sati u hladnjaku rose ima optimalnu temperaturu. Kada se prelije u čašu, brzo se poveća temperatura za dva do tri stupnja. Navlake za hlađenje zamrzivača ili kanta hladne vode i leda idealni su za piknike i roštiljanje na otvorenom.

Koja jela najbolje idu uz rose vino?

Kad je riječ o sljubljivanju jela i rosea, tu je rose genijalno vino jer se savršeno slaže uz gotovo sva „ljetna“ jela. Primjerice: 

• Svježe i voćno iz salatnog bifea

• Piletina na žaru

• Sir na žaru

• Ljetno povrće na žaru, npr. tikvice, patlidžan i kukuruz

• Međuobrok s laganim namazima, svježim kravljim, ovčjim i blagim kozjim sirom.

• Uz talijanska jela, tjesteninu, pizzu i focacciu

• Proljetne kineske rolice

• Quiche od povrća te jela nadahnuta francuskom kuhinjom…

Što se tiče sljubljivanja s jelom, voćni rosé je jednostavan kao ljetna kuhinja i pokazuje se kao pravi kozmopolit. Čak i ako svatko u konačnici ima nešto drugo na svom tanjuru, svi mogu nazdraviti istim vinom - za uspješnu večer i svestrani rose!

Kako nastaje roza boja vina (za one koji žele znati više)

1. Metoda 'maceracije'

„Maceracija” ne znači ništa drugo nego vrijeme na početku procesa proizvodnje vina, kada crno vino provede dva tjedna u spremniku za fermentaciju, a kožica se ne odvoji od bobica grožđa već ostaje kako bi vino dobilo boju i ekstrakt. Međutim, kod rose vina kontakt s kožicom traje samo nekoliko sati, ponekad čak i samo nekoliko minuta. To vrijeme mjerilo je za razvoj različitih stilova rosea: što je mošt dulje u kontaktu s kožicom, to je boja vina tamnija boja, ali i okus puniji i intenzivniji.

2. Metoda prešanja

Ovaj način proizvodnje, koji je popularan primjerice u Provansi, zahtijeva da mošt ne ide u spremnik zajedno s kožicom, odnosno da se uopće ne macerira. Vinar direktno preša crveno grožđe tako da sok poprimi tek blago ružičastu boju. Na taj način kožica daje tek malo boje (i malo arome) moštu, a zatim se dodatno vinificira poput bijelog vina.

3. Saignée metoda

Francuska riječ „saignée“ doslovno znači „puštanje krvi“ i tako otkriva nešto o proizvodnji: i ovdje mošt ide u spremnik zajedno s kožicom i tamo „krvari“ svoju boju. Međutim, kožica se nakon toga ne odvaja, nego nakon nekoliko sati vinar ocijedi dio (10-20 posto) mošta roze boje kako bi ga vinificirao u posebnom spremniku. Rezultat je relativno tamno rose vino. Preostali mošt se dodatno macerira s kožicama grožđa i razvija u posebno jako i intenzivno obojeno crno vino.