Spilja nedaleko Splita krije veličanstvene skulpture od stalaktita i stalagmita i pravi je biser prirode
- Tipični mediteranski prizori nipošto nisu jedina ljepota koju Dalmacija krije pa smo tako u malenom naselju Kotlenice pronašli odličnu ideju za sljedeći izlet
- Na svega pola sata lagane vožnje od Splita, smjestio se jedan od najveličanstvenijih prirodnih bisera naše zemlje - špilja Vranjača
- Veličanstvene formacije sastavljene od stalaktita, stalagmita i raznih skulptura su od 1963. zaštićene i kao geomorfološki spomenik prirode, a špilja je uz to i vrijedno nalazište neolitske kulture
U južnije krajeve Lijepe Naše redovito odlazimo kako bismo uživali u predivnom tirkiznom moru, mirisu borova i nekim od najljepših plaža kojima se Hrvatska može podičiti, no tipični mediteranski prizori nisu jedina ljepota koju Dalmacija krije. U srcu Dalmatinske zagore, točnije u naselju Kotlenice, na svega pola sata lagane vožnje od Splita, smjestio se jedan od najveličanstvenijih prirodnih bisera naše zemlje - špilja Vranjača.
Sama špilja podijeljena je u dvije dvorane, onu ulaznu duljine 65 metara u kojoj nema siga i iz koje uski hodnik vodi u onu drugu, puno veću, 100 metara dugačku i 60 metara široku, prepunu formacija koje oduzimaju dah. Dok je prva, ulazna dvorana, u narodu bila poznata još od davnih dana, onu drugu, puno veću, potpuno je slučajno 1903. otkrio mještanin i vlasnik okolnog zemljišta, Stipe Punda, kada je slijedeći ranjenog goluba prošao kroz prirodni uski prolaz.
Gotovo cijelo stoljeće je ova špilja otvorena za javnost, još od 1929. godine, otkada brojne posjetitelje zavodi dramatičnim prizorima kakve je samo priroda u stanju naslikati. Veličanstvene formacije sastavljene od stalaktita, stalagmita i raznih skulptura su od 1963. zaštićene i kao geomorfološki spomenik prirode, a špilja je uz to i vrijedno nalazište neolitske kulture.
Naime, niz istraživanja provedenih tijekom 1934. i 1935. rezultirao je zanimljivim otkrićima pronađenima ispod slojeva gline, ilovače i pepela. Osim nekoliko komada ranoneolitičkog neukrašenog i slabo pečenog posuđa i nagorenih fragmenata kostiju postdiluvijalnih životinja, u dubljim je slojevima pronađeno i rogovlje jelena te kosti izumrle vrste špiljskog medvjeda.
Cestom se može doći sve do zaselka Punde, od kojeg tristotinjak metara makadamskog puta vodi sve do ulaza u samu špilju, a budući da je pristup špilji lagan te ne zahtjeva ni posebne vještine ni kondiciju, posjeta ovoj ljepoti pogodna je za sve dobne skupine. Temperatura u špilji postojana je neovisno o godišnjim dobima i uvijek iznosi oko 15 stupnjeva pa je ova špilja osobito privlačna za izlete tijekom ljetnih vrućina.