• Razgovarala sam s riječkom zamjenicom gradonačelnika Sandrom Krpan, jednom od glavnih zaslužnih za uvođenje besplatnih higijenskih uložaka za sve djevojčice u riječkim osnovnim školama. Komentirala je temu menstrualnog siromaštva u Hrvatskoj te što bi država trebala učiniti po tom pitanju
• Usto, otkrila je kako Rijeka od 2022. kreće u izradu programa zdravstvenog odgoja koji je uključivati i reproduktivno zdravlje. "Djeci treba reći da neće završiti u paklu ako masturbiraju. Poražavajuće je i da misle kako ne možeš zatrudniti ako se nakon seksa istuširaš" rekla nam je
• Dotakli smo se i tema "poreza na žene", dvostrukih standarda i položaje žene na političkoj sceni u Hrvatskoj

"Koga idete vidjeti?"-  "Zamjenicu gradonačelnika." - "Prvi kat, ured 104."

U sobi broj 104 gradskog ureda na riječkom Korzu, u casual izdanju u trapericama i bijeloj košulji, širokog osmijeha dočekala me Sandra Krpan, zamjenica riječkog gradonačelnika. Uzima mi kaput i nudi me kavom dok se ispričava na svome neformalnom looku. "Osvježenje", kažem. U uredu odmah primjećujem ogromnu sliku naslonjenu na zid s motivom Eiffelovog tornja. Govori kako joj je to slika iz bivšeg ureda. Sandra voli putovati i Pariz joj je najdraži grad. Nakon Rijeke, naravno.

Primjećujem da imamo nešto zajedničko – i Sandra, baš kao i ja, puno putuje.

Kaže kako se nedavno vratila s Islanda, moje još uvijek nerealizirane putničke želje. Iako sam sigurna da bi o putovanjima mogle razgovarati satima, danas sam ovdje drugim poslom, i druge su teme na repertoaru. Sandra je, uz gradonačelnika grada Rijeke i zamjenika gradonačelnika, jedna od glavnih osoba zaslužnih što će u riječkim osnovnim školama od sljedećeg polugodišta postojati automati iz kojih će sve djevojčice moći besplatno nabaviti higijenske uloške. Iz tog razloga htjela sam porazgovarati s njom, kao političarkom, no prije svega kao ženom, o temi menstrualnog siromaštva, te položaju žene u politici, ali i društvu generalno. 

O menstrualnom siromaštvu u Hrvatskoj 

Istraživanje udruge Pariter o menstrualnom siromaštvu u Hrvatskoj pokazalo je kako je čak trećina žena prisljena štedjeti na ulošcima jer su im preskupi, a njih 10% si ih ne može priuštiti uopće pa se snalaze s onim što imaju - toaletnim papirom, novinama, čarapama, odjećom, pa čak i lišćem. I dok su trećini žena u Hrvatskoj ulošci preskupi, Vlada odbija prijedlog zakona o smanjeju stope PDV-a s 25% na 10% za higijenske proizvode za menstruaciju. Usporedbe radi - većina zemalja u EU smanjila je poreze na menstrualne potrepštine na 5%, neke od njih poput Irske imaju 0% stopu poreza, a Škotska je prva zemlja na svijetu koja je svojim građankama osigurala besplatne uloške. 

Vrlo jasno se čita iz grafa, u čitavoj EU, najskuplje je biti žena u Hrvatskoj. 

U moru ovakvih poražavajućih informacija, svih nas je ugodno iznenadila inicijativa grada Rijeke koja je odlučila osigurati 200.000 kuna za projekt besplatnih higijenskih uložaka za djevojčice osnovnih škola u gradu Rijeci za 2022. godinu. Ukupno je riječ o 25 riječkih škola te 2669 učenica od petog do osmog razreda.

Iako se u medijima voli pisati kako je ovo inicijativa upravo Sandre Krpan, zamjenica gradonačelnika nikako ne želi preuzeti sve zasluge. Ističe kako je grad Varaždin prvi uveo besplatne higijenske uloške za djevojčice slabijeg imovinskog statusa te kako je Rijeka odlučila slijediti primjer, no ipak s razlikom da ulošci budu omogućeni svim djevojčicama osnovnih škola. 

Life&style Grad Rijeka uvodi besplatne uloške za djevojčice u osnovnim školama! Pozdravljamo!

"Kad smo saznali što je Varaždin napravio, svi smo se okrenuli i rekli - super ideja. Nije ništa trebalo gurat, svi smo bili za tu temu. A onda sam pročitala istraživanje Paritera, i to me frapiralo – da jedna trećina žena nema za uloške. Ja nisam toga naravno bila ni svjesna niti sam pričala sa prijateljicama," komentira Sandra i dodaje - "Ali ako nešto ne znaš da postoji – ne znači da ne postoji i kad saznaš trebaš reagirati.

Upravo zato razočarala ju je reakcija nekolicine saborskih zastupnica koje su glasale protiv smanjenja poreza na menstrualne proizvode. "Meni je neprihvatljivo da su u Saboru žene glasale protiv ovog prijedloga. To vam je stranačka stega, učinile su to po zadatku. Što je zbilja tužno. Kao žene trebale su se založiti za ovaj prijedlog."

Sandra je sigurna oko jednog - Vlada ne može dalje izbjegavati ovaj prijedlog te se treba voditi primjerom drugih europskih zemalja. Na pitanje što misli zašto toliki otpor ovoj temi, osim toga što se ne žele smanjivati nikakvi porezi, riječka zamjenica gradonačelnika smatra kako su u Hrvastkoj riječi kao "menstruacija" ili "kondomi" još uvijek tabu-tema u javnom prostoru. 

Upravo zato, smatra, potreban je i zdravstveni odgoj u školama. Rijeka, prvi grad u Hrvatskoj koji je uveo građanski odgoj, od 2022. kreće u izradu programa zdravstvenog odgoja koji će pokriti spektar tema povezanih sa ljudskim tijelom i zdravljem, a koje između ostalih uključuju i reproduktivno zdravlje. "Djeci treba reći da neće završiti u paklu ako masturbiraju i da je u redu upoznavati svoje tijelo. Poražavajuće je da neka od njih misle kako ne možeš ostati trudna ako se nakon seksa istuširaš", govori Sandra koja iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u radu s djecom osnovnoškolskog uzrasta, prvo kao učiteljica hrvatskog jezika, a kasnije i ravnateljica škole. 

O porezima na žene i dvostrukim standardima 

Biti žena nije skuplje samo zbog biološke predispozicije radi koje svakog mjeseca moramo kupovati menstrualne potrepštine. Termin "porez na žene" ili "pink porez", postoji još od 1995. godine kada je jedna studija provedena u Kaliforniji otkrila da da žene godišnje plate gotovo tisuću i pol dolara više za iste proizvode nego muškarci. Ova razlika najviše se primjeti u higijenskim proizvodima pa će vas tako ružičasta britvica skuplje koštati od one plave, a dezodorans ili krema će biti skuplje ako na njima piše "lady". 

Sandra se slaže kako je biti žena jednostavno skuplje, no skreće pozornost na još jednu neravnopravnost i dvostruke standarde. "Žena se uvijek prvo komentira na temelju izgleda. Mediji će pisati o tome što je žena odjenula u saboru, međutim isto se nikada neće komentirati za muškarca. To su predrasude s kojima se mi kao društvo moramo suočiti i rješavati ih."

Sandra je progovorila i o svome iskustvu kao žene u politici. "Smatram da bi mi u političkoj karijeri lakše bilo da sam muškarac. Ali sam uporna žena.  Biti žena na bilo kojoj bitnoj poziciji znači da se moraš istaknuti radom i kvalitetom u odnosu na muškarca. S druge strane, u hrvatskom društvu za muškarca je često samo dovoljno to što je muškarac i ne propitkuje se kvaliteta njegovog rada." Zato su, kaže, potrebne ženske kvote. 

"Smatram da je jako važno imati više žena u politici. Žene imaju drugačiji pogled na svijet, žene su kreativnije. Žene ne odustaju i uvijek će smisliti neko rješenje kako doći do cilja." 

Generalno smatra kako su hrvatskoj političkoj sceni potrebne, ne samo žene, već i nova, mlada lica. Lica koja neće pobuđivati u mladima želju da spakiraju kofere i odsele jer više ne mogu slušati retoriku koja je ispod svakog nivoa. 

"Mislim da je jedan od problema Hrvatske neljubaznost. Da smo dosta grubi jedni prema drugima, a trebali bi biti uključivi, empatični i biti tu jedni za druge. Mladi ljudi odlaze jer im je dosta. Žele živjeti negdje gdje im je pozitiva. A ja želim da mladi ljudi putuju, stječu nova iskustva, neko vrijeme rade i u inozemstvu ako to žele, ali i da se vrate jer Hrvatska treba mlade, pametne ljude. Mislim da se mladi ljudi trebaju baviti i politikom jer se politika svakodnevno bavi njima."

Na pitanje kakvu bi promjenu voljela vidjeti na kraju svoje karijere kada gleda unazad i čemu bi voljela pridonijeti, kaže: "Voljela bih vidjeti više žena u politici, vidjeti da se u Hrvatskoj bolje živi i da ljudi imaju povjerenja u političare."