• Internet vrvi od različitih savjeta što treba, što ne treba, a što bi možda smjele jesti
• Iz te šume savjeta izdvojili smo osam univerzalnih – koji će ti pokazati što ne smije manjkati u tvom planu prehrane 
• Je li kava doista nezdrava? Debljaju li nas uistinu masnoće? Donosimo vrlo zanimljive odgovore i savjete…

Hraniš li se pravilno? Unosiš li sve potrebne vitamine, minerale i druge nutrijente? Ili se možda bojiš (radi linije ili zbog toga jer si negdje nešto načula ili pročitala) nešto jesti – a te su namirnice zapravo zdrave i korisne? Otkrit ćemo ti osam savjeta nutricionista koji su doista korisni i pomažu…

1. Kava je dobra za zdravlje 

Kava je – nakon vode – drugi najčešće konzumirani napitak na svijetu. Vjerojatno i najkontroverzniji. Je li kava nezdrava ili ne?Činjenica je sljedeća: kod umjerene konzumacije kave nema štetnih učinaka po zdravlje! 

Između ostaloga, kava smanjuje rizik od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, dijabetesa tipa 2 ili bolesti srca. Više znanstvenih istraživanja dokazalo je da kava smanjuje rizik od raka – prvenstveno debelog crijeva, dojke i jetre. 

2. Jelo je stvar osobnosti 

Prehrana utječe na naš organizam više od bilo kojeg okolišnog faktora. Savjeti za prehranu i trendovi obično se odnose na široke mase. A to i nije baš prava slika pravilne individualne prehrane i njenog djelovanja na vlastito tijelo. 

Razlog: naši geni određuju hoće li nam štetiti nešto što drugome odgovara i drži ga zdravim. Zbog toga je vrlo važno paziti na to koje hranjive tvari naše vlastito tijelo treba u određenim životnim razdobljima. Jedino tada je moguć dugačak i zdrav život za svaku od nas. 

3. Voće i povrće su zdravi 

Tri pojma objašnjavaju zato je važno svaki dan jesti pet porcija različitih sorti voća i povrća: sekundarne biljne tvari, balastne tvari i prirodni vitamini. 

Znanstvenici su otkrili da sekundarne biljne tvari štite od raka, smanjuju rizik od oboljenja srca i krvožilnog sustava te smanjuju štetu na stanicama. Balastne tvari imaju vrlo pozitivan učinak na funkciju crijeva, a imaju i važnu ulogu u izmjeni ugljikohidrata i masnoća. A vitamini: i oni sudjeluju u izmjeni tvari u organizmu. Pošto ih naše tijelo ne može proizvoditi, nego ih moramo unijeti putem prehrane, jako je važno zdravo se hraniti. Nedostatak vitamina može često uzrokovati teške posljedice po zdravlje. 

4. Masnoću treba umjereno konzumirati 

Ona je važan izvor energije te „građa“ za ljudsko tijelo. Treba znati sljedeće: tko jede masnoće, neće se nužno udebljati – dok god jede zdrave masnoće. Na primjer, zdrave nezasićene masne kiseline nalaze se u avokadu i orašastim plodovima. 

Glavno je pravilo sljedeće: kombinacija šećera, bjelančevina i masnoća je odlučujuća. Trebamo paziti da umjereno unosimo masnoće: maksimalno 25 do 30 posto cjelokupne unesene dnevne energije treba se sastojati od masnoća. 

5. Kod soli vrijedi: manje je više! 

Količina soli koju dodajemo jelima povezana je s dobrim okusom. A dobar okus je nagrada koja nas tjera da jedemo slane namirnice. 

Fatalno je sljedeće: konzumacija kuhinjske soli je pretjerano porasla. Proporcionalno tome povećava se broj oboljenja krvnih žila, moždanih udara i infarkta. Zbog toga nutricionisti preporučuju drastično smanjiti dnevni unos soli.

Gdje se nalazi većina soli? Čak 35 posto soli krije se u proizvodima od žitarica - poput kruha, peciva i slatkih peciva, a 25 posto u mesnim i suhomesnatim proizvodima. 

6. Zdravo, zdravije, mediteranski 

Mediteranska prehrana bogata je važnim hranjivim tvarima i vitaminima. Pridonosi prvenstveno zdravoj probavi te smanjuje razine kolesterola i šećera u krvi. Osim toga, smanjuje rizik od raka te bolesti srca i krvožilnog sustava. 

7. Bobice sadrže blagotvorne moći 

Bogate su vitaminima, mineralima, balastnim tvarima te brojnim sekundarnim biljnim tvarima – ovo sitno voće izvrsno je za naše zdravlje. 

Prvenstveno crni ribiz. To je kralj bobica. Ima puno vitamina C i E, željeza, kalija i kalcija te jača naš imunitet, srce i krvožilni sustav te potiče rast kostiju. Borovnice također sadrže puno vitamina C i E te potiču stvaranje krvi. 

Maline sadrže važne minerale – poput kalija, željeza, magnezija i fosfora. Oni potiču rast kostiju. Jednako kao i kupine potiču probavu te pomažu kod proljeva – zbog pektina koji sadrže. 

Ljubiteljice jagoda, pazite sada: sadrže puno vitamina C i folne kiseline pa se preporučuju za prehranu mladih žena i trudnica (naravno, ako nisu prepune kemikalija). 

Za jake nokte i sjajnu kosu preporučuju se ogrozdi. Sadrže puno vitamina C, silicija, kalcija, kalija i magnezija. 

8. Kupusnjačama protiv raka 

Kupusnjače sadrže dvije tvari koje stručnjacima koji se bave istraživanjem karcinoma ulijevaju nadu: selen i glukozinolat. Osobito je selen jako važan za imunološki sustav. S jedne strane potiče naše tijelo da se riješi otrova koji nastaju pri izmjeni tvari. S druge strane štiti stanične membrane od slobodnih radikala. Tako selen potiče tijelo na samoobranu od raka. 
Brokula je osobito bogata tim elementom u tragovima -  stoga bi trebala biti na svakom jelovniku.