Ona je bila najljepša i najsnažnija žena starog Egipta - i ne, nije Kleopatra
- Nefertiti - mit o legendarnoj egipatskoj kraljici veličanstvene ljepote živi i danas
- Iako je postala ideal ženske ljepote, krasilo ju je puno više od fizičkog izgleda
- Istraživači i povjesničari kažu da je bila vrhovna svećenica, vladala ravnopravno uz supruga, a nakon njegove smrti i sama postala apsolutna vladarica starog Egipta
Dok je većina svijeta upoznata s imenom danas najslavnije i jedne od najljepših egipatskih kraljica, Kleopatre VII., posljednje vladarice Egipta, mistične piramide i povijesni izvori dobro čuvaju i jedno od najtajanstvenijih, ali i najsnažnijih imena prošlosti, Nefertiti.
Upravo se to ime veže uz, prema mnogima najljepšu, ali i najjaču ženu starog Egipta, koja je postala izuzetno prepoznatljiva, a ujedno i posebno neobjašnjiva figura iz povijesti. Nefertiti nije bila slavljena samo zbog svoje ljepote, nego i zbog svoga velikoga političkog i državnog utjecaja, a u konačnici i zbog činjenice da je - promijenila tijek povijesti.
Danas je njezina ljepota inspiracija mnogim umjetnicima, ali i omiljena tema raznih mitova i legendi. Mnogi proučavatelji i istraživači egipatske povijesti vjeruju da je upravo ona vladala Egiptom u godinama između 1370. i 1330. godine prije Krista, nakon smrti svoga supruga, faraona Akhenatena ili Enhatona kako se prozvao, odnosno Amenhotepa IV.
Veličanstveni natpisi opisuju njezinu posebnu energiju i izgled, a jedan od spomenika u Amarni posebno je detaljan. "Vodeća žena svih plemenitaša, velika u palači, savršenog izgleda, predivna u perjanici, miljenica sreće ujedinjena s milošću, čiji glas usrećuje ljude, velika žena kralja, njegova voljena, miljenica dviju zemalja - Neferneferuaten, Nefertiti, život joj je darovan zauvijek i za vječnost", piše na steli, kako piše National Geographic.
Njezin je suprug Akhenaten radikalno promijenio Egipat i politeističku vjeru pretvorio u obožavanje jednog božanstva, boga sunca Atena. Osim toga, glavni je grad premjestio iz Tebe u novi grad Akhetaten, "horizont boga Atena", današnju Amarnu. No, njegove promjene nisu potrajale.
Egipat se nakon njegove smrti vratio monoteizmu, glavni je grad ostao napušten, a Akhenatena se, i njegovu obitelj, pokušalo izbrisati s umjetnina i natpisa. Vlastodršci su im tako na umjetninama - micali glave. Iako su tisućljećima bili dobro čuvana egipatska tajna, neki su prikazi kraljevske obitelji i njenih članova razorni bijes nekadašnjih sljedbenika preživjeli pa tako i bista predivne kraljice Nefertiti koja je danas postala simbol ženske ljepote.
Bistu staru više od 3000. godina pronašao je 6. prosinca 1912. godine njemački arheolog Ludwig Borchardt, u ruševinama Amarne, a smatra se da je to najljepši i najrealniji prikaz žene iz antike koji utjelovljuje kraljičino ime - "predivna je stigla".
Lice Nefertiti
"Boja kao da je tek primijenjena. Rad je apsolutno izniman. Opis je beskoristan, mora se vidjeti", napisao je arheolog u svome dnevniku iskapanja, piše National Geographic. Uz izražene i naglašene jagodice i usne, tanak vrat i osebujne crte lice taj je prikaz postao ikona ljepote, i jedno od najljepših djela egipatske umjetnosti.
No, Nefertiti je bila više od toga. Relativno nedavna otkrića pokazuju da je njezina uloga mogla biti puno kompleksnija, a veže je se uz državne poslove i monoteističku religiju koje je bila nositeljica.
Život
Iako datum njezinog rođenja, kao ni smrti, nije poznat, stručnjaci smatraju da je odgajana na egipatskome dvoru kao dijete nepoznata porijekla, a raskoš koja ju je okruživala tijekom vladavine Amenhotepa III. pružila joj je i privilegirano djetinjstvo. Rano se udala za prijestolonasljednika Amenhotepa IV., a tijekom četvrte godine braka postala je "glavna" kraljevska žena pored ostalih koje je faraon uz sebe imao.
Amenhotep IV. je nedugo zatim promijenio ime i postao Akhenaten, a tijekom revolucionarnih je poteza i Nefertiti je postala slavljena. Njezin se lik izuzetno puno prikazivao u umjetnosti, ali i na građevinama, što se rijetko prije, a i dugo kasnije, događalo kraljevskim ženama. No kako je kraljevski par promijenio i umjetnost, njihovi su prikazi bili neminovni. Štoviše, Nefertiti je uskoro postala i vodeća svećenica, Neferneferuaten Nefertiti, "ljepotica lijepih boga Atena, ljepota koja je stigla". Imala je zbog toga počasti veće nego ijedna kraljica prije pa je tako imala čak i - vlastiti hram.
Kraljevski je par imao šest kćerki, a zajednički prikaz obitelji jedan je od rijetkih takvih u egipatskoj umjetnosti. Tijekom njihove se vladavine upravo umjetnost i promijenila pa su muške i ženske stilizirane i dvodimenzionalne figure zamijenjene zaobljenim i prirodnijim linijama. Razlog je bio i fizički izgled faraona i njegove žene koji su imali naglašene usne, duga lica i noseve, izdužena tijela i široke bokove.
Dok je kraljevski par vladao nešto više od 15 godina, nakon Akhenatenove smrti Egipat se vraćao svojim starim tradicijama. Ipak, tu počinje posebno izazovno razdoblje za Nefertiti za koju mnogi kažu da je nadživjela supruga i sama postala - faraonka. Prema nekim istraživanjima Akhenaten je svoju suprugu nekoliko godina prije smrti postavio za suvladaricu pod imenom Ankhkheperure Neferneferuaten, a vladavinu je kasnije nastavila pod imenom Ankhkheperure Smenkhkare, sve do vladavine njezina posinka Tutankhamuna. Njezino je posljednje počivalište i danas nepoznato, no legenda o njezinoj vladavini Egiptom, snazi, ali i ljepoti, traje i dalje.