Nova teorija doručka: 'Najzdravije' vrijeme za doručak ne postoji, sve ovisi o našoj večeri...

Pexels/Vlada Karpovich Najbolje vrijeme za doručak
Vidi originalni članak
  • Dobro je poznato da nam dobar i uravnotežen doručak daje energiju za cijeli dan 
  • Međutim, još uvijek se vode rasprave kada bismo ga točno trebali pojesti? 
  • Najbolje vrijeme za doručak sada je znanstveno objašnjeno – a zapravo ovisi o večeri

Za doručak se kaže da je „najvažniji obrok u danu" – i stručnjaci se slažu oko toga. Ali, najzdravije vrijeme kada doručkovati još uvijek je misterij. Ne pomaže ni brzi pregled Googlea: neke internetske stranice daju jasna vremenska razdoblja (npr. između 7 i 8 ujutro), druge pišu „sat vremena nakon buđenja". Pa što je sada istina?

Dokazano je da nam uravnotežen doručak daje veliku porciju energije za cijeli dan – poboljšava naš metabolizam, razinu šećera u krvi, naše raspoloženje i koncentraciju. Čak pomaže u suzbijanju žudnje za hranom tijekom dana. Na kraju krajeva, hrana je gorivo, pa uz dobar doručak figurativno imamo dovoljno „benzina u spremniku" za cijeli dan.

Ovo je najbolje vrijeme za doručak

Ukratko: dobar doručak je super važan - stoga nije ni čudo što smo sada znatiželjni kako možemo izvući najviše iz svoje rutine doručka. Prema bivšoj sportašici Rhiani Stephenson, nutricionistici, naturopatkinji i osnivačici 'Artah Health Supplements', ne postoji određeno doba dana za doručak.

Ali, koje je najbolje vrijeme za doručak? „Dobro pravilo je ostaviti najmanje 12 sati između večere i doručka”, kaže. „Dakle, ako završiš s večerom u 19:30, trebala bi pričekati s doručkom do 7:30."

Najbolje vrijeme za doručak – znanstveno objašnjeno

Postoji dobar znanstveni argument za ovakvo određivanje vremena doručka. Svi mi imamo ugrađeni sat – koji se naziva cirkadijalni ritam. Također imamo trilijune bakterija u našem probavnom traktu, zvano crijevni mikrobiom, koje također slijede cirkadijalni ritam. Baš kao što stanice kože i tijelo prelaze u način popravljanja kada spavaš, važno je „dati mikrobiomu dovoljno vremena za odmor i oporavak", kaže Rhian.

Razlog tome? Naša crijeva imaju gotovo magičan mehanizam samočišćenja, „ali moramo postiti da bi se to dogodilo", dodaje stručnjakinja. Ako ovo zvuči komplicirano, jest. Ali sve što zapravo trebamo znati jest da duži vremenski okvir između obroka može dovesti do boljih rezultata kada je u pitanju zdravlje crijeva i poticanje metabolizma.

Postoji li dobro vrijeme za ručak i večeru?

Dobro pitanje, i zapravo je vrijedno razmotriti nekoliko stvari u vezi s vremenom za druge obroke:

• Večeru treba pojesti što je ranije moguće: „Za san, metabolizam i želudac bolje je ako između večere i odlaska na spavanje prođu tri sata”, kaže Rhian.

• Smanji vremenske okvire za jelo: „Lako je upasti u zamku jedenja cijelo vrijeme,” kaže Rhian. „S ranim doručkom, međuobrocima i kasnim večerama, nije neuobičajeno naći se u 'okviru za jelo' 16 ili više sati. To ima štetan učinak na energiju, metabolizam i zdravlje crijeva. Stoga može biti vrlo korisno ograničiti svoj raspon prehrane, ali ipak jesti dovoljno proteina, puno vlakana i puno povrća.”

• Izbjegavaj stalno grickanje: „To može pridonijeti probavnim problemima i umoru", kaže Rhian. „Što više grickamo, manja je vjerojatnost da ćemo odabrati cjelovitu hranu i konzumirati odgovarajuće proteine i vlakna, budući da je većina grickalica tradicionalno visoko prerađena i ima nižu gustoću hranjivih tvari od prave hrane."

Zašto ne bi trebala preskočiti doručak?

Kalorije su mjera količine energije koju naše tijelo apsorbira iz hrane koju jedemo. Ako stalno preskačemo doručak, to znači da unosimo manje kalorija nego što je našem tijelu potrebno, osobito ako je spavalo (a samim time i postilo) cijelu noć. To pak može „usporiti metabolizam, povećati stres i oslabiti imunološki sustav", kaže Rhian.

Ako nisi ništa jela satima, tvoje tijelo također proizvodi veće količine „hormona gladi", poput grelina. Oni signaliziraju mozgu i želucu da je vrijeme za jelo i mogu dovesti do stvarne žudnje za hranom.

Još jedan savjet: „Preskakanje doručka i zatim lagani ručak ili ručak s visokim udjelom ugljikohidrata može imati štetan učinak na energiju i metabolizam”, upozorava Rhian. „Ako ti se to dogodi, obrati pažnju na hidrataciju i elektrolite. Pokušaj dodati malo morske soli i limuna u vodu ili alternativno upotrijebi elektrolit u prahu.”

Beauty Hit sastojak koji će biti pod povećalom 2025. jer rješava skoro svaki problem kože

Treba li doručkovati prije ili poslije vježbanja?

Baš kao što ne postoji čvrsto pravilo za najzdravije vrijeme za doručak, ono ovisi o tome kada treniraš i kako izgleda ostatak tvog životnog stila: „Ako treniraš rano ujutro, oko 6:30 ili 7:30 , rekla bih da je hidratacija ključna i da bi trebala jesti nakon sporta,” kaže Rhian. „Ako vježbaš kasnije od 8 ujutro, moglo bi biti korisno pojesti mali obrok ili mali komad voća, ovisno o tvojoj razini energije."

Također je važno ne ostavljati si previše vremena za jelo nakon treninga: „Radi se o pronalaženju ravnoteže", dodaje. „Odraditi jako težak trening u 8 ujutro i onda ne jesti do 13 sati nije baš produktivno."

Zdrav doručak u pravo vrijeme

Ono što jedeš jednako je važno kao i kada doručkuješ: „Ključan je visokokvalitetan doručak s puno proteina, vlakana i fitokemikalija", kaže Rhian. „To pomaže u regulaciji šećera u krvi, energije i načina prehrane tijekom dana."

„Zapravo, pokazalo se da unos dovoljno proteina rano ujutro smanjuje noćnu glad“, kaže stručnjakinja. Da ne spominjemo da se proteini sastoje od aminokiselina koje su tijelu potrebne za izgradnju i popravak mišića, kostiju i stanica kože.

Treba izbjegavati doručak koji sadrži puno šećera. Krafne, peciva i neke žitarice uzrokuju skokove u razini šećera u krvi, samo da bi se nakon nekoliko sati ponovno spustila, od čega ćeš se osjećati tromo.

Life&style Odlučila si ostaviti se kave u novoj? Evo zašto je to više loša nego dobra odluka

Posjeti Miss7.24sata.hr