Neuromarketing: Jesi li se ikada pitala zašto trgovine nemaju prozora?
- Psihologija supermarketa dio je neuromarketinške znanosti i glavni krivac zašto nekada potrošiš više nego što planiraš
- Za neke "trikove" supermarketa sigurno i sama znaš - kao što je raspored artikala ili glazba
- No, kakve veze imaju prozori s time što trošiš više? I kako da kontroliraš svoju potrošnju pri sljedećem odlasku u trgovinu?
Jesi li se ikada pitala zašto supermarketi nemaju nikakvih prozora koji puštaju prirodnu svjetlost? Postoji objašnjenje iza ovoga jednako kao i iza toga zašto nemaju satove, zašto puštaju muziku koju puštaju ili zašto su proizvodi raspoređeni baš na način na koji jesu, a zove se: neuromarketing. Koliko puta si samo tražila svoj najdraži proizvod koji se odjednom nalazi na potpuno drugom mjestu? Sve ovo, ali i puno više detalja, planski je napravljeno, s ciljem da se kupac što duže zadrži u supermarketu i, naravno, što više potroši.
Neuromarketing je glavni krivac zašto u trgovinama potrošiš više nego želiš
Psihologija supermarketa dio je neuromarketinga - grana neuroznanosti koja proučava vezu između psihologije i marketinga i bavi se „ulaskom“ u podsvijest kupaca. Začetnikom neuromarketinga i glavni "krivac" zašto trošiš više kad uđeš u trgovinu, smatra se Martin Lindstrom s Oxforda. Lindstrom je jedan od najuspješnijih brand building stručnjaka na svijetu, jedan od 100 najvećih influencera na svijetu prema TIME magazinu i autor bestsellera „Buyology“ gdje detaljno piše o ovom fenomenu.
Neuromarketing se već godinama uspješno primjenjuje u reklamama kao i u samim trgovinama, a na kupca utječe na podsvjesnoj razini, prije nego li je uopće stigao donijeti promišljenu odluku. Upravo je neuromarketing glavni krivac iza "instinktivne kupnje" jer igra na naše emocije što objašnjava zbunjenost ili ljutnju kada dođemo doma, gledamo u vrećice i pitamo se - što mi je ovo uopće trebalo?
Dobro, ali kakve veze s tim imaju prozori?
Možda ti je jasno što stoji iza toga da se slatkiši nalaze uvijek ispred naplatne blagajne ili zašto se proizvodi na akciji uvijek nalaze na samom dnu, ali jednostavno ne vidiš poveznicu između prozora i tvoje želje za kupovinom?
Veza itekako postoji jer ništa u marketingu nije slučajno!
Kada bi u supermarketu postojali prozori, imala bi bolju predodžbu o tome koliko dugo vremena provodiš unutra. Bez prozora, više-manje nemaš pojam o proteku vremen te ne primjećuješ kada vani padne mrak ili ako dolazi loše vrijeme.
Ne treba nam psihotest; karakter ljudi vidi se kad se otvori nova blagajna u dućanu
Osim toga, sunčeva svjetlost ima utjecaj i na ambalažu. Da na policama trgovine vidiš izblijedjele pakete, vjerojatno ne bi tako brzo posegnula za njima. Također, kad bi trgovine imale prozore, izgubili bi velik dio zidnog prostora na koji stavljaju police.
Zaključak - nedostatak prozora na razne načine igra ulogu u tome da se zadržiš dulje i kupuješ više.
5 savjeta koji će ti pomoći da nadmudriš neuromarketinške trikove
Ok, sada kada si svjesna koje sve trikove koriste supermarketi kako bi te potakli da trošiš više te da ti je "namješteno" da to učiniš čim zakoračiš u trgovinu, možeš to donekle i kontrolirati.
Neki od načina su:
1. Napravi popis i drži ga se.
Unaprijed isplaniraj što ti sve treba. na taj način ćeš znati točno gdje trebaš ići i što kupuješ, dok bez popisa dopuštaš trgovini da te "zove" i govori ti što ti treba. Ignoriraj šarene artikle, sve što trebaš je na popisu.
2. U trgovinu nikad ne idi gladna.
Koliko puta si, pod utjecajem gladi, nakupovala hrane koja ti ne treba, uključujući junk food i slatko? Dokazano je da kada smo gladni lakše reagiramo na podražaje i kupujemo više nego što bi inače.
3. Izbjegavaj ići u kupovinu s djecom
Ako imaš djecu, ne moramo objašnjavati zašto.
4. Prati akcije na internetu.
Prateći akcije na internetu možeš uštedjeti dosta jer ideš u trgovinu kupiti proizvod koji je na sniženju. S druge strane, ako na akciji kupuješ tek kad ju vidiš u trgovinu, velika je mogućnost da kupiš nešto što uopće nisi planirala i ne trebaš.
5. Izbjegavaj kupovanje u žurbi.
Kada imaš vremena možeš proučiti cijene i deklaracije. Nekada iz navike kupujemo robu koja objektivno ne vrijedi toliko a konkurentska robna marka nudi više za istu ili manju cijenu.