Mnogi od nas su se mučili s njom, ali koliko je crna plijesan doista loša za naše zdravlje?
- Ne želiš plijesan u svom domu!
- Crna, zelena, narančasta, žuta - bez obzira na boju, svaka je nepoželjna
- Ipak ne moraš nužno paničariti ako vidiš kako raste na tvojim zidovima ili prozorskim daskama
Plijesan može negativno utjecati na tvoje zdravlje, a ponekad i dramatično, a možda nećeš imati nikakvih štetnih učinaka zbog izloženosti plijesni.
Plijesan je vrsta gljiva i ima je svugdje - u zatvorenom, na otvorenom, pa čak i u zraku. To nije previše iznenađujuće kad uzmeš u obzir da postoji više od 100.000 vrsta plijesni, a možda čak i milijuni. Plijesan ulazi u domove i zgrade kroz otvorene prozore, vrata, otvore i kanale. Također se može uhvatiti za odjeću ili kućne ljubimce kad si vani, pa je nehotice poneseš sa sobom u zatvoreni prostor.
Jednom kad je u zatvorenom prostoru, plijesan raste svugdje gdje ima jako puno vlage. Zbog toga ćeš nakon poplave često vidjeti plijesan oko prozora ili cijevi ili na gips kartonskim pločama. Također lako raste na papiru i na tkanini, tepihu, presvlakama, izolaciji, pa čak i u prašini.
Je li crna plijesan najgora?
Mnogi ljudi vjeruju da je nešto što se naziva „crna plijesan“ ili „otrovna crna plijesan“ posebna vrsta štetne plijesni od koje se čovjek može ozbiljno razboljeti ili čak umrijeti, jer oslobađa štetne mikotoksine ili otrove plijesni. Ali to nije potpuno točno. Prvo, plijesni svih boja mogu uzrokovati bolest. A drugo, postoje mnoge vrste plijesni crne boje. Ono što većina ljudi ima na umu kad je riječ o crnoj plijesni, odnosno otrovnoj crnoj plijesni, jest Stachybotrys chartarum (S. chartarum), zelenkasto crna plijesan.
Začepljeni odvodi, plijesan u tuš-kabini... 5 pogrešaka koje gotovo svi radimo u kupaonici
Istraživanje objavljeno u „Analytical nad Bioanalytical Chemistry“ sugerira da je S. chartarum možda povezana s ozbiljnim zdravstvenim problemima poput mikotoksikoze ili trovanja plijesni. Ostali mogući štetni učinci uključuju bolove u tijelu, glavobolje, gubitak pamćenja, promjene raspoloženja i krvarenje iz nosa. Ali, znanost nije konačna.
Evo kako ćeš brzo i lako očistiti slavine od kamenca – bez otrovnih kemikalija
Izvješće iz 2017. objavljeno u „Clinical Reviews in Allergy & Immunology“ navodi: „Nema znanstvenih dokaza da izlaganje vidljivoj crnoj plijesni u stanovima i zgradama može dovesti do nejasnih i subjektivnih simptoma gubitka pamćenja, nemogućnosti fokusiranja, umora i glavobolje, koje su prijavili ljudi koji su pogrešno vjerovali da boluju od 'mikotoksikoze'. Slično tome, uzročno-posljedična veza između slučajeva plućnog krvarenja novorođenčadi i izloženosti 'crnoj plijesni' nikada nije dokazana. Konačno, nema dokaza o povezanosti između autoimune bolesti i izloženosti plijesni.“
Stručnjaci kažu kako je važno napomenuti da sve vrste plijesni mogu predstavljati zdravstveni rizik za određene ljude, osobito ako su izloženi velikim količinama. Oni koji su najviše izloženi riziku od zdravstvenih problema povezanih s plijesni su ljudi s alergijama, astmom, već postojećim plućnim stanjima i ugroženim imunološkim sustavom; npr. ljudi koji se podvrgavaju liječenju raka ili pacijentima s transplantacijom. Dojenčad, djeca i starije odrasle osobe također su više izloženi riziku, kao i ljudi s određenim kemijskim i genetskim čimbenicima. Međutim, ne postoji test koji može utvrditi vezu između Stachybotrys chartarum i određenih zdravstvenih simptoma, napominje „Center for Desease Control and Prevention“.
Alergičari koji dođu u kontakt s plijesni mogu razviti curenje nosa, suzne oči, suhi kašalj, kožni osip, sinusitis i druge probleme s dišnim sustavom. Oni s kompromitiranim imunološkim sustavom ili plućnim bolestima mogu razviti gljivične infekcije, dok osobe s respiratornim bolestima mogu imati poteškoća s disanjem. Neki pate godinama.
Što učiniti ako nađeš plijesan u svom domu
Prilično je lako utvrditi imaš li problema s plijesni u svom domu, jer ćeš je obično vidjeti ili osjetiti. Prema „Enviromental Protection Agency“, općenito nema potrebe za bilo kakvim ispitivanjem ili uzorkovanjem. A obično ni ne trebaš unajmiti nekoga za uklanjanje, osim ako nemaš jako veliko područje prekriveno plijesni - recimo, veće od 3 kvadratna metra. Evo što treba učiniti za tipične pojave plijesni.
• Ukloni sve pljesnive predmete koji su bili natopljeni i koji se ne mogu temeljito i pravilno osušiti (tepih, izolacija, gips kartonske ploče itd.).
• Očisti plijesan s tvrdih površina komercijalnim proizvodom ili otopinom izbjeljivača od 1 šalice (ili manje) izbjeljivača na 1 litru (4 litre) vode. Tijekom čišćenja nosi neporozne rukavice i zaštitne naočale te otvori prozore i vrata. Plijesan se nakon čišćenja ne bi smjela vratiti (osim ako nemaš stalnih problema s vlagom.)
• Ako je tvoj dom poplavljen, posuši ga i očisti u roku od 48 sati od poplave.
Plijesan ne raste ako nema vlage. Kako se plijesan ne bi vratila, popravi bilo kakvo curenje vode. Provjeri jesu li kupaonica, praonica i kuhinja dobro prozračene. Tijekom vlažnih ljetnih mjeseci koristi klima uređaj i odvlaživač zraka. Nemoj prekrivati tepihom prostore sklone vlazi, poput kupaonica i podruma. Razina vlage u tvom domu trebala bi ostati između 30 i 50 posto tijekom cijele godine.