Požega, Vinkovci, Osijek. Jedan rat. Drugi rat. Holokaust. Genocid. Stvarnost da, depresija ne. Ipak, ne. Postoji duh, onaj duh koji nam je pomogao da savladamo sve te strahote i koji nam pomaže da nadjačamo  realitet  tame povijesnog i svakodnevnog življenja.

Upravo takav duh posjeduju doajen hrvatske umjetnosti  Zlatko Bourek i l'enfant  terrible naše off scene Dubravko Mataković, kojeg nam  putem svog svestranog i raznolikog  stvaralaštva nesebično nude, a darivali su nam ga i u najtežim trenucima ratne stvarnosti.

Premda generacijski razdvojeni, ovi autori duhovno su izuzetno bliski. Oba Slavonci; tradicionalno vezani uz svoj zavičaj i njegove narodne običaje, neizmjerno duhoviti i nadareni stvaraoci skloni grotesknom humoru, odvažni su kreatori i promotori izravnog likovnog govora. Njihov jezik figurativne provenijencije izuzetno je vitalan, posjeduje notu nadrealizma, protkan je elementima erotike i crnog humora, nije ograničen na jedan medij a posjeduje dar da obraduje sve koji ga susretnu. 

A susretali smo se i susrećemo se često. Strip Dubravka Matakovića čitali smo u novinama, tjednicima,časopisima, viđali na brojnim izložbama, a poklonici tvrdog rocka slušali su ga i gledali kao frontmena  grupe  Septica.  Viđen je i njegov crtani film Cigla, a najmlađi se vesele njegovim strip ostvarenjima što im podastire u Smibu i Modroj lasti, kao i ilustracijama koje im olakšavaju čitanje školskih udžbenika.

Zlatko Bourek vjerojatno je najuniverzalniji umjetnik u Hrvatskoj. Kipar je po vokaciji, ali jednako je vješt u slikanju, crtanju, animaciji, lutkarstvu, režiji…Ima nešto renesansnog u Boureku. Nije to samo njegova svestranost i lakoća izraza, već prvenstveno naglašeni humanistički stav, koji kao i u Brueghela ili Boscha izvire iznad grotesknog grupnog portreta karikaturalne stvarnosti, te zrači toplom sjetom i optimizmom baziranom na ludičkom i neuništivom duhu vječno mladog Zlatka Boureka.

Iz teksta

Mladen Lučić

Otvorenju su nazočili: prvak baleta Azamat Nabiullin, nacionalna prvakinja baleta Edina Pličanić, novinarka Elizabeta Gojan, slikar Hrvoje Majer i Duje Jurić, fotograf Ivan Posavec, glazbena umjetnica Jelena Radan sa suprugom Borisom i kćerkom Mašom, operna pjevačica i glazbena pedagoginja Dunja Vejzović, dizajner nakita Ivan Midžić i mnogi drugi.

Izložba ostaje otvorenom do 25.07.2015. Ulaz slobodan.

Više slika pogledaj u galeriji...