• Šveđani cijene jednakost, ne vole razmetanje i uglavnom nemaju potrebu isticati se pred drugima
• Pohvali ih i vrlo će vjerojatno umanjiti vlastiti uspjeh. Ipak, ista ta kultura suzdržanosti krije snažan individualizam, osjećaj zajedništva i iznimnu sposobnost uživanja u životu
• Kako razumjeti taj naizgled proturječan mentalitet? Jedan od odgovora krije se u gotovo stoljeće starom konceptu Jantelagena

U Švedskoj postoje brojna nepisana pravila koja određuju kako se ponašati prema drugima, kako pokazivati uspjeh i koliko prostora zauzeti u društvu. Nije riječ o strogim pravilima ponašanja, već o suptilnim društvenim normama koje se najbolje razumiju kroz svakodnevne situacije. Jedna od njih mogla bi se sažeti vrlo jednostavno: nemoj se ponašati kao da si bolji od drugih i to je temelj ideje poznate kao Jantelagen, odnosno "Zakon Jante".

Skromnost kao društvena vrijednost

Jantelagen je nepisani skandinavski društveni kodeks koji naglašava jednakost, skromnost i nenametljivost. U njegovoj je osnovi uvjerenje da nitko ne bi trebao sebe smatrati važnijim, pametnijim ili vrjednijim od drugih. Pojam potječe iz satiričnog romana dansko-norveškog autora Aksela Sandemosea A Fugitive Crosses His Tracks, objavljenog 1933. godine. Radnja je smještena u izmišljeni gradić Jante, a autor kroz deset „zakona“ ismijava konformizam i pritisak male sredine da se pojedinac ne izdvaja od većine.

Među najpoznatijim porukama nalaze se: „Ne smiješ misliti da si nešto posebno“ i „Ne smiješ misliti da si pametniji od drugih.“ Iako su izvorno zamišljene kao satira, ove su poruke s vremenom postale svojevrsna kulturna kratica za skandinavski odnos prema uspjehu, statusu i društvenoj jednakosti. U Švedskoj se tako otvoreno hvalisanje vlastitim postignućima često ne doživljava pozitivno. Čak i kompliment može izazvati potrebu za umanjivanjem vlastitih sposobnosti.

Pohvalite li Šveđanina zbog izvrsnog znanja engleskog jezika, primjerice, vrlo je moguće da će odgovoriti kako njegov engleski „i nije baš toliko dobar“. Uspjeh se ne skriva, ali ga se ne smatra potrebnim posebno isticati.

Čak je i švedski glumac Alexander Skarsgård jednom spomenuo Jantelagen kao razlog zbog kojeg svoje glumačke nagrade drži podalje od pogleda drugih – kako ne bi ostavio dojam hvalisanja.

Ne isticati se, ali ni podcjenjivati druge

Jantelagen se ipak ne može svesti na jednostavno pravilo „budi skroman“.

Profesor političkih znanosti Stefan Dahlberg upozorava da ga ne treba shvaćati kao doslovan pravilnik prema kojem Šveđani žive. Riječ je prije o kulturnom obrascu koji se prepoznaje u svakodnevnom životu: društvene i statusne razlike nastoje se ublažiti, komunikacija je relativno neformalna, a pretjerano samopromoviranje može biti loše prihvaćeno. U tome postoji i važna druga strana.

Poruka „nemoj misliti da si bolji od drugih“ može se jednako tako protumačiti kao „nemoj misliti da je netko drugi bolji od tebe samo zato što je bogatiji, uspješniji ili ima prestižniju titulu“. Ideja jednakosti jedna je od ključnih sastavnica švedskog društvenog mentaliteta.

Kako se sprijateljiti sa Šveđanima?

Za posjetitelje i strance švedska rezerviranost ponekad može izgledati kao hladnoća. No razlika je važna: Šveđani uglavnom ne smatraju da je potrebno spontano ulaziti u razgovor s nepoznatim ljudima. To ne znači da nisu društveni.

Moda Styling trik koji prepisujemo od najcool Skandinavki - mokasine plus čarape

Prvi korak često treba napraviti sam. Jednom kada se prijateljstvo uspostavi, Šveđani se opisuju kao vrlo odani i pouzdani prijatelji. Stoga nije dobro čekati da oni uvijek prvi priđu.

Jedan od najboljih načina za upoznavanje Šveđana je – fika. Riječ je o tradicionalnom ritualu ispijanja kave uz nešto slatko, najčešće popularnu kanelbulle, odnosno pecivo s cimetom. Fika je mnogo više od obične pauze za kavu. To je društveni ritual koji stvara prostor za razgovor, druženje i predah od svakodnevice.

Točnost nije stvar izbora

Švedska kultura visoko cijeni točnost, obzirnost i poštovanje tuđeg vremena. Kasniti na dogovor, a posebno na poziv u nečiji dom, može se smatrati nepristojnim. Jedan od primjera koji dobro ilustrira razliku u kulturnim očekivanjima govori o gostu koji je na švedsku zabavu stigao sat vremena kasnije nego što je bilo dogovoreno, i to s velikim jelom koje je donio kao iznenađenje.

Namjera je bila velikodušna, ali domaćica nije bila oduševljena. Gosti su već večerali, a jelo je ostalo netaknuto. Zašto?

Jer u švedskom društvenom kodu dobra namjera ne poništava važnost dogovora, točnosti i obzira prema domaćinu. Nakon posjeta švedskom domu uobičajeno je poslati kratku poruku zahvale. Toliko je važna kultura zahvaljivanja da postoji i švedska šala: „Ne zaboravi zahvaliti na zahvali.“

Jantelagen ima i svoju veselu stranu

Na prvi pogled moglo bi se zaključiti da je riječ o kulturi u kojoj nema mjesta pretjeranom veselju, spontanosti ili isticanju emocija. No tu dolazi do izražaja zanimljiv švedski paradoks. Na zabavama se suzdržanost može vrlo brzo pretvoriti u opuštenost. Tradicija snappsvisa, pjevanja veselih i često sve provokativnijih pjesama uz akvavit, stvara svojevrsni prostor u kojemu je dopušteno biti glasniji, otvoreniji i razigraniji.

Slično vrijedi i za brojne švedske običaje koji slave zajedništvo i jednostavne životne užitke. Fredagsmys, primjerice, označava opuštene petke provedene kod kuće s obitelji ili prijateljima. Tu nema potrebe za velikim planovima – cilj je suprotan: udobnost, jednostavna hrana, televizija i zajedničko vrijeme.

Tu je i Lördagsgodis, tradicija subotnjih slatkiša prema kojoj djeca tijekom tjedna umjereno jedu slatkiše, a subota postaje dan kada im je dopušteno potpuno se prepustiti slatkom užitku.

Life&style Concept store, galerija i bar: Garderoba² spaja skandinavski dizajn s hygge načinom življenja

Skromnost, dakle, ne znači odricanje od uživanja. Ona prije govori o tome kako se uživanje dijeli s drugima i kako se pritom ne namećeš okolini.

Švedska kultura nenametljivosti

Jantelagen nije prisutan samo u međuljudskim odnosima. Njegov se duh može prepoznati i u švedskom odnosu prema prostoru, domu i prirodi. Na švedskom selu česte su tradicionalne crvene kuće za odmor. Iako ih posjeduju i vrlo imućni Šveđani, one su najčešće jednostavne, rustikalne i skladno uklopljene u prirodu.

Ideja luksuza nije nužno povezana s pokazivanjem bogatstva. Čak i kada postoji novac, postoji određena sklonost prema nenametljivosti. Kuća za odmor ne treba biti veća, raskošnija ili spektakularnija od susjedove. Tu se vidi jedna od ključnih karakteristika švedskog odnosa prema statusu: uspjeh nije problem, ali njegovo razmetljivo pokazivanje jest.

Life&style Švedska salata od tjestenine s genijalnim preljevom savršena je uz roštilj, ali i kao glavno jelo

Šveđani ipak vole slaviti

Još jedan zanimljiv paradoks jest odnos prema nacionalnom identitetu. Šveđani sebe često doživljavaju kao nenametljivo i nenacionalističko društvo, ali švedske zastave mogu se vidjeti na rođendanskim tortama, proizvodima u trgovinama, studentskim proslavama i različitim svečanostima.

A kada dođe vrijeme za slavlje, znaju biti vrlo strastveni. Božić, Uskrs, Midsommar, rođendani i završetak školovanja obilježavaju se s mnogo više entuzijazma nego što bi njihova suzdržana reputacija mogla sugerirati.

Poruka je - ne treba se isticati iznad drugih, ali to ne znači da se život ne treba slaviti. Švedski kulturni kod prije svega počiva na ravnoteži: biti svoj, ali ne nametati se; biti uspješan, ali ne razmetati se; uživati, ali ostaviti prostor i drugima. A Jantelagen, gotovo stotinu godina nakon što je nastao kao književna satira, i dalje je jedna od najzanimljivijih lekcija za razumijevanje tog specifičnog skandinavskog balansa.