• Mnoge namirnice koje danas jedemo su procesirane, no nisu sve loše. Problem je u onim visokoprocesiranim u koje je dodana velika količina zasićenih masti, šećera i soli, aditiva
• No ta je hrana vrlo praktična - jer nam štedi puno vremena i/ili je neodoljivo ukusna pa je jedemo sve češće
• Zapravo, i nije takav grijeh ni opasnost po zdravlje ako ne pretjerujemo: koliko loše hrane dnevno smijemo pojesti, a da nam to ne naškodi

Puno toga što danas kupimo je procesirano, no ta se hrana dijeli na nekoliko vrsta ovisno o stupnju krajnje obrade. Nije svaka procesirana hrana loša: salate, prženi orašasti plodovi, smrznuto voće i povrće, grah, rajčica ili tuna iz konzerve zadržali su korisne nutrijente. No sve je veći udio visoko procesirane hrane na našem jelovniku - smrznuti pomfrit, lazanje koje samo treba ubaciti u pećnicu, tost koji može trajati i po tri mjeseca, gotova jela, industrijski kolači... U visoko procesirane namirnice dodana je velika količina zasićenih masti, šećera i soli (natrija) pa i neki dozvoljeni, ali vrlo diskutabilni aditivi poput natrijevog nitrita i titan oksida te su one najlošije. U toj su kategoriji mahom i slatkiši, grickalice masne i slane grickalice, slatki napici... U visoko procesiranoj je hrani manje je prehrambenih vlakana i vitamina.

Neodoljiva privlačnost

No iako znamo da je takva hrana općenito loša, ne može se poreći njezina praktičnost - sigurno je puno lakše na ulje baciti riblje štapiće nego očistiti kilu srdela ili zasipati pahuljice u mlijeko nego čistiti i sjeckati svježe voće za smoothie pa je jedemo sve češće. Pokoji posjet fast foodu neće naškoditi, ali koliko često je prečesto?

Istraživanje prezentirano 2019. od strane Američkog društva za srce provedeno je na 13.500 ljudi i trajalo pet godina odnosilo se prvenstveno na zdravlje srca i krvožilnog sustava. Rezultati su pokazali da visokoprocesirana hrana čini više od 50% prehrane Amerikanaca (nadamo se da je kod nas statistika bolja!), a za svakih 5% dodatnih kalorija koje osoba dobije iz visokoprocesirane hrane sveukupno se zdravlje srca sukladno tome pogoršava.

40% ili 25% loše hrane

Idealne okolnosti za održanje kardiovaskularnog zdravlja određuje se prema 7 parametara: visini krvnog tlaka, razini kolesterola u krvi, razini šećera, prehrambenim navikama, fizičkoj aktivnosti te je li osoba pušač ili nije. Prehrana pritom igra vrlo važnu ulogu. Ne samo da procesiranom hranom unosimo lošu hranu u organizam nego si njome zamjenjujemo zdravu hranu punu nitrijenata: voće, povrće, cjelovite žitarice, proteine bez masnoća što je usko povezano sa zdravljem srca.

Tako ljudi koji 70% kalorija dobivaju iz visoko precesirane hrane imaju upola manje šanse da im srce ostane zdravo od onih koji dnevno iz takve hrane dobivaju 40% kalorija. No, čak i 40% dnevnog unosa kalorija iz procesirane hrane nije sjajno, mada je puno bolje od viših postotaka, čak i ako se baviš sportom. Ovaj unos ne bi trebao premašiti 25%, zaključili su.

Life&style Žudiš za slaninom, tortom ili kavom? Onda imamo za tebe super vijest!

Kako smanjiti?

I male promjene mogu napraviti razliku. Pokušaj usvojiti nešto od ovoga: umjesto bijelog kruha uzmi integralni, hamburger jednom tjedno zamjeni ribom, smanji konzumaciju slatkiša (zamjeni ih pločicom od orašastih plodova i žitarica, ne čokoladnom!) i zašećerenih napitaka - pij vodu u većim količinama. Probaj što češće sama pripremiti obrok umjesto da uzmeš gotovi, neka međuobrok bude svježe ili suho voće. Važno je postići bolji omjer između hrane koja ti hrani dušu i one koja je stvarno dobro gorivo za tvoje tijelo. I tada si bez problema priušti i čips i hamburger. Glavno je da su u manjini...

POGLEDAJ TREĆU EPIZODU VIDEO SERIJALA BY MISS7 "MISS7 SE UDAJE": PRSTENJE I CIPELE