• Papa-test i pregled dojki vrlo su važni za očuvanje zdravlja žena i nikako ih ne bismo trebale uzimati zdravo za gotovo
• Pritom veliku ulogu ima i samopregled dojki, ali i ostatka tijela, koji nas može upozoriti na promjene zbog kojih je potrebno obratiti se liječniku
• Koliko god nam pregledi kod liječnika, a osobito ginekologa, nisu dragi, mogu na vrijeme otkriti razne neželjene promjene ili oboljenja koje je lakše tretirati u ranijoj fazi

Na spomen ženskog zdravlja, mnoge od nas u glavi stvore sliku ginekološke ordinacije i svima nam "omiljenog" stolca. Iako je pregled kod ginekologa vjerojatno većini žena mrsko i neugodno iskustvo, svakako je važan za očuvanje zdravlja i treba ga obavljati redovito. Međutim, žensko zdravlje odnosi se i na zdravlje dojki pri čemu je samopregled od izuzetne važnosti jer može spasiti život, a nerijetko ga zanemarujemo ili uopće nismo svjesne da bismo ga trebale napraviti. 

No koliko često bi žene uopće trebale na pregled dojki ili na Papa-test? Koliko često bismo trebale napraviti samopregled dojki kod kuće? Na ova je pitanja odgovor dao doc. prim. dr. sc. Dražan Butorac, dr. med. iz Klinike za ženske bolesti i porodništvo KBC-a Sestre milosrdnice. 

Papa-test nije nužno raditi svakih godinu dana

"Ovisno o dobi žene, Papa-test preporučuje se raditi jedanput na godinu, ali ako je uredan i ako je učinjen HPV test te je i on bio negativan, redovita kontrola može se produljiti na tri godine", objašnjava dr. sc. Butorac te dodaje kako se nakon 65 godina kod žena čiji su dotadašnji testovi bili uredni, te HPV testovi negativni, a ne postoji drugi rizik, Papa-test ne mora više raditi. "I to je, naravno, podložno izmjeni ovisno o spolnom ponašanju žene ili drugim pratećim bolestima i stanjima". Ipak, u slučaju da je test pokazao prisutnost neke bakterije ili infekcije, treba ga ponoviti nakon liječenja ili redovito nakon jedne godine, ovisno o vrsti infekcije rodnice i vrata maternice. 

Ipak, bez obzira na to je li prethodan Papa-test bio uredan, svakako ga treba napraviti kod sumnje na rizičan spolni odnos, ako se pojave simptomi upale rodnice ili kod nejasnoga krvarenja. "U tim je slučajevima kolposkopski pregled jedna od mogućnosti", ističe dr. Butorac. Riječ je o postupku koji se izvodi pomoću posebno dizajniranog mikroskopa, odnosno kolposkopa, i kojim se promatraju vrat maternice, rodnica i vanjsko spolovilo, a pomaže u dijagnostici karcinoma ili drugih promjena na suspektnim područjima.

Samopregled dojki potrebno je raditi već u pubertetu

"Smisao samopregleda dojki, osim što ranijeg dijagnosticiranja bolesti, je upoznavanje djevojke sa svojim tijelom te briga za vlastito zdravlje. O njemu se treba razgovarati i davati informacije već u pubertetu", saznajemo od dr. Butorca, koji dodaje kako bi i svako tuširanje trebalo završiti samopregledom dojke, ali i ostalih dijelova tijela. "Promjene na svom tijelu najbolje uočavamo upravo sami, bile to dojke, koža, spolovilo, dlake ili, npr. kod muškaraca testisi", objašnjava dr. med. te ističe kako samopregled dojki najkasnije treba početi s 20 godina, kada završava njihov rast. Samopregled bi trebalo napraviti jedanput mjesečno, peti dan menstruacijskog ciklusa i pritom treba imati na umu kako ga pravilno izvesti, o čemu više možeš saznati ovdje. 

Prvu mamografiju trebalo bi napraviti između 35. i 40. godine

Samopregled dojki treba raditi redovito neovisno o dobi, a mamografija i ultrazvučni pregledi druga su priča. Naime, dr. Butorac ističe kako se ženama savjetuje da prvu mamografiju napravite između 35. i 40. godine, a zatim starijima od 40 godina svake dvije do tri godine. "U slučaju potrebe radi se i pregled ultrazvučnim aparatom kao nadomjestak mamografiji, a u nekim slučajevima on je i bolji od mamografije. To se prije svega odnosi na mlađe žene i one kod kojih je više izraženo žljezdano tkivo dojke".

S druge strane, kod rizičnih žena koje su imale malignu bolest dojki u obitelji redoviti mamografski pregledi počinju već s 35 godina kao dopuna ultrazvučnim pregledima, koji počinju u ranim 20-ima. "Naravno, svaki pojedini 'slučaj' može mijenjati potrebu nadzora i dijagnostike, pa je potrebno napraviti i magnetnu rezonanciju dojki, o čemu odlučuje liječnik", objašnjava dr. sc. Butorac te ističe kako su "svi nejasni slučajevi uočeni kod samopregleda dojke, udarca u dojke, iscjedaka ili bolnosti u dojci koja traje duže od jednog dana, razlog za odlazak na pregled kod liječnika". 

Pozovi prijateljicu i sklopite #pinkypromiss - obećanje uz koje ćeš lakše razviti naviku redovitog samopregleda dojki. Ova kampanja pokrenuta je u partnerstvu Klinike za tumore KBC-a Sestre Milosrdnice, udruge Europa Donna, Nismo same i Sve za nju, pod pokroviteljstvom Roche Hrvatska. Više na pinkypromiss.24sata.hr

Sponzorirani sadržaj: miss MIND za miss7