Pravi razlog zašto naša hidratantna krema ponekad ne djeluje otkrila nam je dr. Maja Kovačević
- Hidratantna krema nije univerzalno rješenje za suhu kožu - njezina učinkovitost ovisi o pravilnom omjeru humektanata, emolijensa i okluziva, a ne samo o samom osjećaju mekoće na koži
- Kod oslabljene ili oštećene barijere koža ne može zadržati vlagu, pa je obnova barijere često važnija od same hidratacije
- U razgovoru s dr. sc. Majom Kovačević, dr. med., specijalisticom dermatologije i venerologije iz Poliklinike Duduković Kisić Maić otkrivamo tajne maksimiziranja hidratacije i postizanja gipke, blistave kože
- Pročitaj više: Hrvatice se ne mogu zasititi ove kreme za tijelo! Sada, uz kupnju jedne, drugu dobiješ gratis
Kad god se povede razgovor o njezi kože, pogotovo tijekom zime, jedna riječ iskoči kao univerzalni spasitelj - hidratacija. Toliko je ukorijenjena u beauty kulturi da se često podrazumijeva da je dovoljno uzeti “bilo koju hidratantnu kremu” i problem je riješen. Međutim, dermatolozi već godinama upozoravaju da stvar nije tako jednostavna. Koža je, naposljetku, živ organ s vlastitim potrebama, ritmovima i pravilima, a hidratantna krema može biti čudesan saveznik ili gotovo beskoristan dodatni sloj proizvoda na koži, a sve to ovisi o njenom sastavu, redoslijedu primjene i stanju kožne barijere.
Upravo zato razgovarali smo s dr. sc. Majom Kovačević, dr. med., specijalisticom dermatologije i venerologije iz Poliklinike Duduković Kisić Maić, koja razotkriva najčešće razloge zašto naši omiljeni proizvodi ponekad ne djeluju i kako iz njih izvući maksimum. U njenom tumačenju hidratacija prestaje biti samo “krema na kraju rutine” i postaje proces u kojem humektanti, emolijensi i okluzivi imaju vrlo različite uloge, a koža vrlo jasne signale. Dr. Kovačević otkriva koje pogreške radimo pri odabiru kreme, zašto nam koža može biti istodobno masna i dehidrirana te kako se potrebe mijenjaju kroz desetljeća života. Ovaj razgovor možda će vas natjerati da ponovno pogledate svoju policu s kozmetičkim proizvodima, ali još važnije - pomoći će vam da koži vratite ono što joj najviše treba: stabilnost, vlagu i zdravu, gipku punoću!
1. Za početak, mnogi misle “hidratantna krema je hidratantna krema”. No, što se zapravo krije iza činjenice da kod nekih ona jednostavno ne obavlja svoj posao?
Mnogi misle da je „hidratantna krema kao i svaka druga“, no iza učinkovite hidratacije stoji puno složeniji proces. Hidratacija kože ne ovisi samo o unošenju vlage, nego i o sposobnosti kreme da je zadrži, spriječi isparavanje i ojača prirodnu zaštitnu barijeru kože.
Prvo, nije svaka krema jednaka po sastavu. Neke pružaju samo površinski osjećaj mekoće jer sadrže uglavnom okluzive poput vazelina, dok druge sadrže humektanse (poput hijaluronske kiseline ili glicerina) koji privlače vodu, te emolijense koji omekšavaju i zaglađuju kožu. Ako krema nema pravi balans ovih sastojaka, hidratacija neće biti dugotrajna.
Drugo, hidratantna krema mora odgovarati vašem tipu kože. Masna koža teško podnosi teške, masne teksture, dok suha koža neće imati koristi od laganih gel-formulacija koje ne popravljaju barijeru.
Treće, ako je barijera kože narušena, što je čest slučaj kod osjetljive, suhe, atopične ili pretjerano tretirane kože, nijedna krema neće moći učinkovito zadržati vlagu. U tim situacijama potrebno je obnoviti lipide kože, smanjiti upalu i vratiti funkciju barijere, često uz ceramide i nježne, reparativne sastojke.
Ne smijemo zaboraviti da način primjene igra veliku ulogu. Ako se krema nanosi na potpuno suhu kožu, bez vlažne podloge ili seruma, humektansi nemaju što privući i učinak je slabiji. Zato krema koja „ne radi svoj posao“ često nije loš proizvod, nego jednostavno neadekvatna formulacija ili primjena za konkretne potrebe kože.
2. Koje su najčešće pogreške koje radimo pri odabiru hidratantne kreme?
Najčešće pogreške proizlaze iz činjenice da se proizvodi biraju prema subjektivnom dojmu, trendovima ili teksturi, a ne prema stvarnim potrebama kože. Primjerice, osobe sa suhom ili narušenom kožnom barijerom često biraju lagane gel-formulacije koje ne sadrže dovoljno lipida i ceramida, pa koža ostaje zategnuta, hrapava i sklona perutanju. S druge strane, osobe s masnom ili kombiniranom kožom ponekad koriste prebogate, okluzivne proizvode koji mogu potaknuti pretjerani sjaj ili čak začepljenje pora.
Velik problem je i zanemarivanje stanja kožne barijere. Kada je barijera oslabljena, što je čest rezultat prekomjernog čišćenja, korištenja jakih aktivnih sastojaka ili izloženosti vremenskim uvjetima, krema koja ne sadrži adekvatan omjer humektanata, emolijensa i okluziva jednostavno neće moći učinkovito zadržati vodu. Tada vlaga brzo isparava, što se klinički očituje kao sivilo, zategnutost i osjećaj suhoće unatoč redovitoj hidrataciji. Primjerice, proizvodi koji sadrže samo humektanse ostavljaju kožu i dalje suhom, dok kreme s previše okluziva mogu uzrokovati masni sjaj.
Dodatni izazov predstavljaju iritansi u formulaciji, poput određenih mirisnih komponenti ili alkohola, koji mogu pogoršati transepidermalni gubitak vode i izazvati reaktivnost kože. Na kraju, i način primjene je vrlo bitan. Primjerice, nanošenje kreme na potpuno suhu kožu smanjuje učinkovitost humektanata jer nemaju odakle privući vlagu. Ako koža i dalje izgleda sivo, zategnuto ili masno unatoč korištenju hidratantne kreme, najčešće se radi o neadekvatnoj formulaciji za tip i stanje kože ili nepravilnoj primjeni, a ne o tome da hidratacija „ne djeluje“.
3. Postoje različite vrste hidratantnih krema: humektanti, emolijensi, okluzivi... Možete li na jednostavan način objasniti čemu služi koja vrsta i kako ih razlikujemo?
Humektanti, emolijensi i okluzivi tri su osnovne skupine hidratantnih sastojaka, a razlikujemo ih po tome kako djeluju na kožu i kakvu teksturu ostavljaju. Humektanti privlače i vežu vodu u koži te se najčešće nalaze u laganim serumima i gel-teksturama. Na deklaraciji ih prepoznajemo po nazivima poput hyaluronic acid, glycerin ili urea. Emolijensi omekšavaju i zaglađuju površinu kože te popunjavaju mikropukotine u lipidnoj barijeri, a najčešće su to sastojci poput skvalana, ceramida ili ulja jojobe. Imaju kremastiju teksturu i daju koži ugodan, mekan osjećaj.
Okluzivi su najgušći sastojci koji su najviše zaštitnički nastrojeni jer oni stvaraju tanki film na površini kože i sprječavaju isparavanje vode, što je ključno kod izrazito suhe i narušene barijere. Na popisu sastojaka prepoznajemo ih kao petrolatum, lanolin ili dimethicone. U praksi vrijedi jednostavno pravilo - humektanti vlaže, emolijensi zaglađuju, a okluzivi “zaključavaju” vlagu. Učinkovita hidratantna krema najčešće kombinira sve tri skupine jer tek tada može pružiti cjelovitu i dugotrajnu hidrataciju.
4. Kako prepoznati kada nam ustvari treba više vlage, a kada nam treba više masnoće?
Prepoznati treba li koži više vlage ili više masnoće moguće je promatranjem njezinih simptoma i razumijevanjem što se na staničnoj razini događa u dehidriranoj i suhoj koži. Dehidrirana koža karakterizirana je osjećajem zatezanja, crvenilom i ljuskanjem jer joj nedostaje voda, a ne nužno lipidi. U epidermisu dolazi do gubitka vode iz korneocita, što smanjuje volumen stanica, te do manjka međustanične tekućine koja je ključna za hidrataciju i elastičnost kože. Istodobno, stratum corneum postaje propusniji, što dovodi do daljnjeg gubitka vode i oslabljenja barijerne funkcije. Posljedica su vidljivije fine linije, neujednačen ton, gruba tekstura i beživotan izgled kože. Važno je naglasiti da je dehidracija stanje koje ne ovisi o tipu kože ni o našim godinama - normalna, masna, suha i mješovita koža sve mogu biti dehidrirane, bilo zbog UV zračenja ljeti ili niskih temperatura i grijanja zimi. Dehidracija ne ovisi ni o dobi, pa se može javiti i kod mladih, primjerice nakon agresivnijih tretmana akni ili terapije izotretinoinom.
U tim situacijama koži je potrebna veća količina vlage, odnosno humektanata poput hijaluronske kiseline ili glicerina koji privlače i vežu vodu. S druge strane, ako je koža suha ili lipidno osiromašena, javlja se perutanje, hrapavost, osjetljivost i osjećaj zategnutosti koji traje cijeli dan. To je znak da koži nedostaje masnoće, odnosno sastojaka koji obnavljaju lipidnu barijeru. Tada su potrebni emolijensi i okluzivi poput skvalana, ceramida, masnih kiselina, shea maslaca ili vazelina.
Najjednostavnije bi bilo zapamtiti kako dehidrirana koža treba vodu, a suha koža treba lipide. Mnogi će trebati kombinaciju oboje, ali je ključno prepoznati što nedostaje - vlaga daje punoću i svježinu, dok lipidi obnavljaju zaštitnu barijeru i čuvaju tu vlagu unutar kože.
5. Je li moguće da koža izgleda masno, a zapravo je dehidrirana? Kako tu zamku izbjeći pri kupnji kreme?
Da, koža može istodobno izgledati masno i biti izrazito dehidrirana, i to je klinički vrlo čest scenarij. Dehidracija predstavlja manjak vode u epidermisu, dok masnoća potječe od sebuma, pa se ta dva stanja ne isključuju. Kada koža gubi vlagu, dolazi do poremećaja njezine barijerne funkcije i povećanog transepidermalnog gubitka vode; kao kompenzaciju, lojne žlijezde mogu pojačati sekreciju sebuma. Rezultat je površinski sjaj i masni film, ali uz istodobnu napetost, hrapavost, pojačanu reaktivnost i pojavu plitkih dehidracijskih linija. Ključno je razlikovati nedostatak vlage od viška sebuma. Ako se koža sjaji, ali je zatezanje prisutno nakon umivanja, ako reagira na hladnoću, grijanje ili agresivna sredstva za čišćenje te ako pokazuje fine površinske borice, riječ je o dehidraciji. U takvim slučajevima treba odabrati lagane, nemasne formulacije s humektantima (hijaluronska kiselina, glicerin) uz minimalnu količinu emolijensa, a izbjegavati teže okluzive koji mogu dodatno naglasiti masni izgled. Prilikom kupnje proizvoda potrebno je voditi se stanjem kožne barijere, a ne isključivo tipom kože. Masna, ali dehidrirana koža ne treba dodatno odmašćivanje, nego ciljanu rehidraciju i stabilizaciju kožne barijere.
6. Već znamo da prvo moramo prepoznati svoj tip kože, a onda birati njegu. Kako čitateljice mogu najtočnije, kod kuće i bez stručne analize, odrediti svoj tip kože?
Određivanje tipa kože kod kuće, bez stručne analize, moguće je provedbom nekoliko standardnih koraka koji otkrivaju osnovne karakteristike kože. Prvo je potrebno temeljito očistiti lice blagim sredstvom, bez agresivnih sastojaka, i ostaviti kožu da se prirodno osuši i prilagodi u razdoblju od 30 minuta do dva sata, bez nanošenja ikakvih proizvoda. Nakon ovog perioda, pažljivo se promotri stanje kože i osjećaj na dodir. Suha koža tada postaje zategnuta i hrapava, masna koža pokazuje pojačan sjaj i vidljivije pore, mješovita se sjaji uglavnom u T-zoni, dok normalna ostaje uravnotežena.
7. Koji su najpouzdaniji znakovi da nam krema nije “ta prava” - bilo da je preslaba, prejaka ili jednostavno krivo formulirana za naše potrebe?
Najpouzdaniji pokazatelji da hidratantna krema nije adekvatna za potrebe kože vidljivi su kroz promjene u funkciji barijere, teksturi i subjektivnom osjećaju kože. Primjerice, ako je krema nedovoljno hidratantna, koža će i dalje pokazivati znakove transepidermalnog gubitka vode: zatezanje, hrapavost, perutanje te pojavu finih linija dehidracije. Često se javlja i osjećaj nelagode odmah nakon umivanja, a kod masne kože može doći do reaktivnog pojačanog lučenja sebuma, što je kompenzacijski mehanizam zbog manjka vlage.
Suprotno tome, preteška ili preokluzivna formulacija dovest će do prekomjernog sjaja, osjećaja težine na koži i sporog upijanja proizvoda, a kod sklonih tipova može potaknuti začepljene pore, komedone i akne. Takve kreme narušavaju fiziološku dinamiku sebuma i mogu opteretiti kožu umjesto da ju stabiliziraju.
Ako je krema neodgovarajuće formulirana za tip ili stanje kože, javljaju se znakovi iritacije: eritem, peckanje, osjećaj žarenja, pojačana osjetljivost ili pogoršanje teksture. Kod kompromitirane kožne barijere ove reakcije mogu biti izraženije, no mogući su i suptilniji znakovi - koža izgleda umorno, „sivo“, neujednačeno i bez zdravog sjaja, što jasno upućuje na nesklad između formulacije i potreba kože.
8. Koliko je važan redoslijed nanošenja proizvoda? Može li najbolja krema na svijetu biti neučinkovita ako ju stavljamo u krivom trenutku skincare rutine?
Redoslijed nanošenja proizvoda u skincare rutini ključan je za njihovu apsorpciju i stvarnu učinkovitost. Svaka formulacija dizajnirana je da djeluje unutar određenog sloja kože, a to je moguće samo ako se nanosi u pravilnom slijedu, od najlakših prema najokluzivnijim teksturama. U suprotnom, čak i vrhunska hidratantna krema može biti manje učinkovita ako je nanesena nakon preparata koji stvaraju film na koži i time ograničavaju prodiranje aktivnih tvari.
Opće pravilo ostaje jednostavno. Najprije idu lagane formulacije poput seruma, zatim hidratantna krema koja nadoknađuje lipide i stabilizira kožnu barijeru, a na samom kraju zaštitni faktor. Pogrešan redoslijed, primjerice nanošenje kreme prije seruma ili na nedovoljno očišćenu kožu, može značajno smanjiti učinkovitost proizvoda jer aktivni sastojci ne mogu doprijeti do mjesta djelovanja.
Također, određene skupine sastojaka, poput retinoida ili vitamina C, zahtijevaju specifične uvjete i pravilno pozicioniranje u rutini kako bi djelovale optimalno i bez iritacija. Stoga redoslijed nije tek preporuka, nego nužan uvjet da svaki proizvod ostvari svoj puni potencijal i da rutina u cjelini donese očekivane rezultate.
9. Postoji li razlika između hidratantne kreme za jutro i za večer ili je to samo marketinški trik?
Da, postoji jasna razlika između hidratantne kreme za jutro i one za večer jer koža danju i noću ima različite potrebe i aktivne fiziološke procese. Jutarnje hidratantne kreme u pravilu su lagane, brzo upijajuće i nemasne, formulirane tako da zaštite kožu od vanjskih čimbenika poput UV zračenja, zagađenja i oksidativnog stresa. Često sadrže antioksidanse, niacinamid i ponekad integrirane SPF filtere, a služe i kao idealna podloga za nanošenje krema sa zaštitnim faktorom ili makeupa.
Večernje hidratantne kreme obično su bogatije i koncentriranije, s većim udjelom emolijenata, okluziva i reparativnih sastojaka poput ceramida, masnih kiselina, peptida, ali i aktivnih tvari koje potiču staničnu obnovu poput retinoida, AHA (glikolna, mliječna) i BHA (salicilna) kiselinu, koji su znatno prikladniji za večernju primjenu zbog potencijalne iritacije i povećane osjetljivosti kože na UV zračenje.
Naravno, izbor dnevne i noćne hidratantne kreme ovisi i o specifičnim potrebama kože. Osobe s aknama, rozacejom, hiperpigmentacijama ili oštećenom barijerom ponekad trebaju ciljane, medicinski potkrijepljene formulacije koje neće dodatno iritirati kožu ili pogoršati postojeći problem. U takvim slučajevima važno je posavjetovati se s dermatologom kako bi se odabrali proizvodi i aktivni sastojci koji odgovaraju konkretnom stanju kože i terapijskim ciljevima. U konačnici, jutarnja krema primarno štiti, večernja regenerira, a najbolji izbor uvijek je onaj koji je usklađen s individualnim potrebama i eventualnim dermatološkim stanjima.
10. Treba li se mijenjati hidratacija kroz godine? Kako ona treba izgledati npr. u 20-ima, 30-ima, 40-ima i kasnije?
Preporuke za hidrataciju znatno se mijenjaju kroz život jer se mijenja i fiziologija kože, njezina sposobnost zadržavanja vode te struktura lipidne barijere. U 20-ima, fokus je na održavanju stabilne barijerne funkcije i prevenciji dehidracije. Dovoljne su lagane, nemasne hidratantne kreme s humektantima poput hijaluronske kiseline i glicerina, uz po potrebi dodatak niacinamida radi jačanja epidermalne barijere. Teže, okluzivne formule uglavnom nisu potrebne osim kod izrazito suhe kože.
U 30-ima dolazi do prvih promjena u regeneraciji i smanjenja sposobnosti kože da zadržava vlagu, pa hidratacija treba biti nešto nutritivnija. Uz humektante, preporučuju se ceramidi, skvalan i peptidi koji potiču obnovu barijere i elastičnost. Budući da se u ovoj dobi često uvode retinoidi ili blage AHA kiseline, večernja hidratacija mora biti reparativna i usmjerena na smanjenje potencijalne iritacije.
U 40-ima pad estrogena i lipida rezultira suhoćom, gubitkom elastičnosti i povećanom osjetljivošću na okolišne stresore. Zbog toga su poželjne bogatije formulacije koje kombiniraju humektante, emolijense i okluzive. U ovoj fazi osobito su korisni ceramidi, masne kiseline, kolagenski peptidi i antioksidansi, a urea u niskim koncentracijama može poboljšati hidrataciju i teksturu.
U 50-ima i kasnije, osobito nakon menopauze, dolazi do izraženog gubitka lipida i stanjivanja epidermisa, što zahtijeva intenzivno reparativne hidratantne kreme s visokim udjelom ceramida, kolesterola, masnih kiselina i skvalana te okluzivnih komponenti koje smanjuju transepidermalni gubitak vode. Aktivni sastojci poput peptida, niacinamida i retinoida mogu dodatno podržati regenerativne procese, ovisno o toleranciji kože.
11. Imate li savjet ili mali “life hack” koji većina ljudi ne zna, a itekako utječe na to da krema doista odradi svoj posao?
Jedan od najkorisnijih, a relativno nepoznatih praktičnih savjeta jest nanošenje hidratantne kreme na blago vlažnu kožu, umjesto na potpuno suhu. Kada se krema nanosi neposredno nakon čišćenja, dok je koža još minimalno hidratizirana, humektanti poput hijaluronske kiseline, glicerina ili uree imaju dostupnu vodu koju mogu vezati. Time se značajno povećava kapacitet kože za zadržavanje vlage i smanjuje se transepidermalni gubitak vode. Osim toga, emolijensi i okluzivni sastojci bolje se distribuiraju po epidermisu i učinkovitije stabiliziraju lipidnu barijeru ako se primjenjuju u trenutku kada je koža još fiziološki „permeabilnija“ nakon čišćenja. U dermatološkoj praksi dobro je poznato i pravilo nanošenja hidratantnih proizvoda unutar jedne minute nakon umivanja, prije nego što površinski slojevi počnu gubiti vodu isparavanjem.
* Ovaj i druge članke u cijelosti pročitaj u novom broju miss7 magazina koji te čeka na kioscima, a donosi i luksuzan poklon!