• Od prvih zapisa o civilizaciji, postoje i zapisi o tome kakvo je žensko tijelo u tom povijesnom periodu bilo u trendu
• Takvo razmišljanje nastavilo se i stoljećima kasnije, sve do danas kada smjene trendova postaju sve češće i nedostižnije
• Ovaj toksični način razmišljanja prati nas kroz generacije, a body positivity trend trebao je donijeti kraj takvom razmišljanju, no sa dobom je donio i nove probleme

Povratak traperica iznimno niskog struka kao i vrlo kratkih mini suknji možda je nezaobilazni dio Y2K mode, ali za sobom povlači i jednu poprilično problematičnu stvar. Moda iz ranih 2000-ih ostala nam je u lijepom sjećanju kada razmišljamo o plišanim trenirkama, šljokicama na svemu što možemo zamisliti, tankim šalovima i predimenzioniranim sunčanim naočalama, no ono što manje pamtimo (ili smo možda svjesno potisnuli) je količina nezdravih poruka o tome koliko je cijenjeno biti iznimno mršava. Zvijezde koje su tada osvajale ekrane i top ljestvice držale su tako nedostižan standard ljepote da se na društvenim mrežama, koje su tada bile tek u začetku, mogao pronaći 1001 savjet kako preskočiti obrok i trikovima smanjiti osjećaj gladi. 

Ženama je nakon skoro dva desetljeća takvih poruka bilo dosta te je u fokus došla nova filozofija nazvana body positivity. Ovaj pokret poticao je žene da prihvate svoju prirodnu građu, da se ne prilagođavaju svemu što vide na društvenim mrežama i da jednostavno znaju da su savršene baš onakve kakve jesu. Promjena narativa nakon toliko godina bila je pravo osvježenje, no i dalje uz povratak trendova iz ranih 2000-ih prijeti i povratak mršavosti, ne one prirodne ili zdrave, nego upravo one koja proizlazi iz nezdravih navika.

Stoljeća prilagođavanja nedostižnim idealima

Tada nam se nameće jedno jako važno i očito pitanje - kada ćemo prestati tretirati svoje tijelo kao modni trend? Izmjenjivanje trendova u odjeći nas neizmjerno veseli jer uz njih možemo prilagođavati svoj stil i otkrivati neke nove komade koje ne bismo inače nosili. No problem nastaje kada je za te krpice potrebno prilagoditi figuru. Otkako su postojali prvi zapisi o životu ljudi, postojali su ideali ženskog tijela. Prisjeti se samo malih cipelica koje su morale nositi žene u Kini ili korzeta koji su u modi opstali toliko dugi niz godina. Još je 20-ih godina prošlog stoljeća iznimno sitna građa bila vrhunac ljepote, a za flapper haljine prepune perlica smatralo se da najbolje pristaju ženama bez oblina.

Kada smo iz "ludih 20-ih" došli do 40-ih i 50-ih godina, trendi je bilo imati naglašene obline koje su dodatno isticali grudnjaci i krojevi suknji. Od tada su se samo izmjenjivala ova dva jednako nedostižna trenda, pogotovo u tako kratkim vremenskim periodima da jedna žena za svog života dva do tri puta "mora" potpuno promijeniti svoje tijelo kako bi se uklopila. Sve je kulminiralo body positivity filozofijom - ili smo se barem tomu nadali. Povratak Y2K trenda vratio nam je sve te traume oko ženskog tijela kao trenda, a kao odgovor na to je body positivity pokret ponovno jači nego ikada. 

Prihvaćanje sebe je nužno, ali treba biti oprezna

Sama premisa ove filozofije je odlična, potiče nas na samoprihvaćanje i na promatranje samih sebe kao jedinstvenih osoba koje se nemaju potrebu uspoređivati s drugima kako bi bile sretne. Čak se i određene karakteristike, koje su nekada smatrane nedostacima, danas slave. Sve to čini body positivity tako traženim osvježenjem u svijetu mode, no kako utjecaj pokreta raste i odlazimo u drugu krajnost, tako se javljaju i novi problemi. Pogrešno tumačenje body positivity pokreta može dovesti do zanemarivanja tjelovježbe ili uravnotežene prehrane koja je toliko iznimno važna za naše zdravlje i nije uvijek povezana s fizičkim izgledom. Ovakve zdrave navike trebale bi biti dio naše svakodnevice neovisno o tome kako naše tijelo izgleda, no isticanje da tijelo trebamo prihvatiti baš onako kakvo je lako može biti pogrešno protumačeno. 

Kako bi ti pomogli u boljem i zdravijem razumijevanju body positivity pokreta i utjecaju životnih navika na zdravlje, prof. dr. sc. Ivan Pećin, spec. internist, Zavod za bolesti metabolizma, KBC Zagreb, dr. sc. Mirela Marić, nutricionistkinja, voditeljica Poliklinike LIFE te dr. sc. Anđela Đinđić, psiholog, stručnjak za psihologiju prehrane, otkrili su vrijedne savijete u još jednom izdanju dm podcasta. Sve o ovoj temi možeš saznati u epizodi nazvanoj "Kada Body Positivity treba nadopuniti brigom o zdravlju?", a kroz cijelo ljeto očekuje te niz podcasta o zanimljivim i važnim temama o ženskom zdravlju poput života s migrenom, menstrualnog zdravlja, zdravlja štitnjače i roditeljstva. Osim što su iznimno korisni, ovi edukativni dm podcasti bit će savršeni suputnici za ljeto, a poslušati ih možeš čak i na putu do mora ili na plaži. Posjeti dm stranicu i pronađi sve dosadašnje epizode, a iščekivati možeš i nove svake druge srijede.