Zašto britansko plemstvo tako voli američke mladenke?
Meghan Markle prva je Amerikanka, i još k tome razvedena, koja se udaje u britansku kraljevsku obitelj; kad je to prije nje pokušala jedna druga američka razvedenica, Wallis Simpson, njezin se muž Edward morao odreći titule i prava na prijestolje i život su završili u prisilnom egzilu.
No, davno prije nego što je Meghan srela Harryja, brojne su se bogate američke nasljednice udavale za britanske plemiće, u proračunatoj razmjeni dobara: one su osiromašenom plemstvu čiji su se drevni dvorci urušavali, a prihodi padali, donosile toliko potreban novac kojeg su njihovi očevi i djedovi tajkuni, poput Corneliusa Vanderbilta, čeličnog magnata Andrewa Carnegieja ili tvorca šivaćeg stroja Isaaca Singera, imali na bacanje, dok su oni skorojevićkim obiteljima svojih mladenki davali toliko priželjkivanu otmjenost i društveni status. Takvi su se brakovi ugovarali preko znanaca, bračnih posrednika koji su za svoje usluge masno naplaćivali pa čak i preko oglasa u novinama, i to često protiv volje budućih mladenki.
Consuelo Vanderbilt i vojvoda od Marlborougha
Kad se Consuelo Vanderbildt, jedina kći američkog željezničkog magnata, 1895. u New Yorku udavala za Sunnyja, vojvodu od Marlborougha, bio je to medijski događaj godine i u Vogueu su popisali sve pojedinosti, od mladenkinog korzeta od bijelog brokata sa zlatnim kopčama do buketa orhideja dopremljenih u hladnjaku iz Engleske, ali Consuelo je cijelim putem do oltara plakala kao kišna godina. Udavala se nije iz ljubavi, nego zato što joj je tako zapovjedila njezina stroga majka Alva, koja je sanjala o društvenom usponu pa je natjerala 18-godišnju Consuelo da ostavi dečka i uda se za britanskog plemića, u tržišnom aranžmanu u kojem je mala nasljednica dobila titulu i pristup u najviše društvene krugove, a vojvoda nužnu financijsku injekciju u obliku dionica vrijednih oko 65 milijuna dolara u današnjem novcu. Kako se moglo i očekivati, brak nije bio baš sretan i ubrzo se raspao.
Mary Leiter i lord Curzon
Nisu sretni bili ni mnogi drugi jer se Amerikanke, odrasle u novom i ipak drukčijem svijetu, nisu uvijek mogle prilagoditi uvjetima koji su ih dočekali u drevnom britanskom carstvu. Tako je Mary Leiter iz Chicaga, koja se isticala ljepotom, stasom od 180 cm i izvrsnom naobrazbom, a navodno je poslužila kao model za Coru, ženu lorda Granthama u seriji »Downton Abbey«, jednom napisala: - Nikad neću postati Engleskinja ni po osjećajima ni po karakteru. O, koliko tuge i nesreće vidim oko sebe kod Amerikanki koje su ovdje udane.
Sama Mary bila je sretna u braku s lordom Curzonom, za kojeg se udala iste godine kad i Consuelo, samo iz ljubavi. Lord je nije privukao titulom, nego sposobnošću i političkim darom koji ga je s vremenom doveo do položaja potkralja Indije, gdje je Mary, po mnogima najljepše odjevena žena svijeta, priređivala raskošne balove, ali i napredno otvarala bolnice, poticala žene da se školuju za liječnice i borila se za zaštitu velikog indijskog nosoroga kojem je prijetilo izumiranje. Sreću je prekinula njezina prerana smrt u dobi od samo 36 godina.
Cornelia Martin i lord Craven
Hladan prijezir bilo je teško podnijeti, hladne kupaonice još teže, posebno Amerikankama naviklima na centralno grijanje i toplu vodu. Mary Leiter užasnula se kad je shvatila da se mora kupati u plitkoj limenoj kadici koju joj sluškinja puni vodom koja se grije na štednjaku u kuhinji, Cornelia Martin, kći bankara iz New Yorka koja se udala za lorda Cravena sa samo 16 godina, požalila se majci da je kuća Ashdown tako ledena da »bundu skida samo za spavanje«, a Mildred Sherman iz Ohija koja je postala ledi Camoys, odustala je od večera u plemićkim kućama jer nije mogla izdržati arktičku hladnoću u tankoj večernjoj haljini.
Jennie Jerome i lord Randolph Curchill
No, neke su se Amerikanke izvrsno snašle u Britaniji i duboko utjecale na život nacije. Tako se Jennie Jerome, koja je od oca financijaša naslijedila nepokolebljivi duh, a od majke kap irokeske krvi 1874. udala za lorda Randolpha Curchilla u dobi od 19 godina, i to nakon samo tri dana poznanstva, a jedan od njihova dva sina, Winston Churchill, postao je premijer i možda najpoznatiji britanski političar svih vremena. Jennie se, doduše, baš nije iskazala kao majka, nego je Winstona poslala u sadističko strogi internat te mijenjala ljubavnike, njih navodno dvjestotinjak, među kojima je bio i princ od Walesa, a poslije muževe smrti još se dva puta udavala, svaki put za muškarca 20 godina mlađeg od sebe, ali sina je nesebično i vatreno podržavala u političkoj karijeri.
Čak i princ Harry u rodoslovlju ima jednu Amerikanku: njegova šukunbaka, prabaka njegove mame princeze Diane, bila je Frances Ellen Work, bankarska kći iz New Yorka koja je se 1880. za Jamesa Boothyja Burkea Rochea, i ujedinila svoje nasljedstvo od tadašnjih 15 milijuna dolara s njegovom barunskom titulom. No, ni u tom braku nisu cvale ruže jer je rasipni Roche zanemarivao ženu i djecu i tumarao svijetom u potrazi za pustolovinama i redovito neuspješnim ulaganjima pa se par rastao nakon 10 godina. Bolje nije završio ni brak Dianine majke Frances Shand Roche, a ni Dianin brak s Charlesom. Preostaje nam samo da Meghan i Harryju poželimo puno sreće!