Sinoć je u Sotheby'su u Londonu održana aukcija umjetnina na kojoj se među radovima našla i „Djevojka s balonom“, jedno od najpoznatijih djela anonimnog britanskog uličnog umjetnika Banksyja. Slika na kojoj djevojka pokušava uhvatiti crveni balon u obliku srca nastala je 2006. godine na zidu u londonskoj Ulici Great Eastern, a verzija koja je ponuđena na aukciji reproducirana je na platnu uz pomoć spreja i akrilnih boja. Popularna slika bila je posljednja na aukciji i prodana je za vrtoglavih milijun i 42 tisuće funti, a onda se dogodilo nešto potpuno neočekivano – platno je prošlo kroz rezač papira skriven u okviru. 

Banksy je uništavanje „Djevojke s balonom“ pratio iz publike i popratio objavom na svom Instagram profilu uz opis: „Ide, ide, otišlo...“. Potom je na društvenim mrežama objavio i video na kojemu iz publike gleda aukciju i čeka uništenje svoje slike. „Poticaj za uništenje također je kreativni nagon“, napisao je Banksy citirajući Picassa uz snimku.

„Radi se o najvećem britanskom uličnom umjetniku i ovo je samo mali pokazatelj njegova genija“, rekao je direktor aukcijske kuće Sotheby's u kojemu se održala aukcija Alex Beanczik. Za mišljenje o tom činu pitali smo i hrvatske umjetnice. 

„Ovaj radikalan potez samodestrukcije umjetničkog djela je jasna poruka - umjetnik se ni pod kojom cijenom ne odriče autorskih prava na umjetničko djelo niti ne pristaje biti u okvirima kapitalizma. Koncept njegova stvaralaštva oduvijek je bio nepredvidiva strategija kojom se referira na aktualna politička strujanja i ekonomske problematike društva tako da je samouništenje slike promišljen čin i originalna poruka društvu. Umjetničko djelo se poetički reciklira u novu kompoziciju gdje unutar okvira ostaje čista bjelina s crvenim srcem. Transformacija umjetničkog djela nosi novu simboliku u njegovom stvaralaštvu. Naravno moglo bi se napomenuti da je ovim činom porasla autorova popularnost i vrijednost slike, no mislim da to nije primarna umjetnička satisfakcija“, rekla nam je poznata varaždinska likovna umjetnica Lila Herceg. 

Svoj komentar dala je i 31-godišnja Ivana Tkalčić, nadarena umjetnica iz Siska. „Mislim da se ne radi o uništenju djela, nego o dodanoj vrijednosti i poruci institucijama i tržištu. Najvišu vrijednost ima Banksyjeva ideja: od kreacije, postava, prodaje i transformacije objekta. Djelo umjetnika nije samo prodani objekt nego i sva interakcija i događaji koji su uslijedili oko djela“. 

Anja Maksić Japundžić, hrvatska kazališna redateljica, također nam je komentirala ovaj slučaj: "Banksy cijeli svoj umjetnički izričaj i potrebu da proširi određene društvene, političke i humanističke ideje bazira na satiri, crnom humoru, subverziji, ironiji i, da, gerili, vandalizmu i destrukciji, tako ovo, u smislu umjetničke namjere i impulsa, od njega zapravo nije ništa novo. Riječ je s jedne strane o duhovitoj i, čini se, skupoj 'spački' koja ironizira suvremeno srednjostrujaško tržište umjetnina, hype i trendovsku pomamu za određenim autorima i njihovim djelima, odnosno o umjetničkoj akciji koja možda progovara i to tome da Banksy sam smatra kako njegovi radovi ne trebaju postojati izvan konteksta u kojem nastaju i da pripadaju isključivo demokratičnim javnim prostorima, a ne kako bi se neki pojedinac s njima razmetao u, probajmo to tako zamisliti, privatnoj kolekciji svoje dnevne sobe. S druge strane ostaje pitanje zašto je taj renomirani Banksyjev rad i ikonični primjer ulične subkulture uopće završio u jednoj od najpoznatijih svjetskih aukcijskih kuća i to izložen u kićenom zlatnom okviru u kojem kao da se pretjerano trudi dodvoriti srednjostrujaškom ukusu i vrlo konzervativnom trgovačkom sustavu u kojem umjetnost predstavlja, iako skupocjenu, a ono ipak samo robu, koja vrijedi (samo) onoliko koliko je za nju netko spreman platiti.

Dakako, javno uništavanje vlastitog rada  kroz ovaj autoironični umjetnički performans postaje umjetnički, a ujedno i politički čin, i iako svakako nije prvi umjetnik koji destrukcijom stvara novu simboličku vrijednost, pa i ljepotu (sjetimo se samo Lucia Fontane i Bečkih akcionista kao pionira u toj vrsti umjetničkog postupka), mega popularan Banksy ovime se dodatno upisuje u antologije suvremene povijesti umjetnosti, te cijena ovog  i svih ostalih njegovih radova (a tu dakako govorimo i o cijeni u novcu koja se formira upravo na tržištu kojeg Banksy pokušava ismijati) svakako raste".