• Mindfulness je praktična vještina koja pomaže u smirenijem donošenju odluka, kvalitetnijoj komunikaciji i boljem upravljanju stresom.
• Tamara Aye nam je objasnila povijest i značenje mindfulnessa, načine na koje mijenja naš mozak te kako se može primijeniti u svakodnevnom životu i vođenju ljudi. 
• Promjena je uvijek moguća, a ključ se nalazi u našoj želji i spremnosti za učenjem.

Mindfulness je vještina svjesne prisutnosti koja, kada se dosljedno prakticira, postaje snažan alat u osobnom razvoju i u vođenju ljudi.  Takvo je razumijevanje sudionicima konferencije Poduzetnice 3.0 približila Tamara Aye, iskusna menadžerica s više od 25 godina rada na rukovodećim pozicijama u korporacijama, od ljudskih resursa i organizacije edukacija do marketinga. Uz bogato korporativno iskustvo, Tamara je i mindfulness coach, NLP practitioner te neurolingvistički coach, certificirani Points Of You business trainer, a članica je i Hrvatske asocijacije za neurolingvističko programiranje, Hrvatske asocijacije za zdravstvenu pedagogiju te autorica prvog hrvatskog mindfulness dnevnika „Moj mindfulness dnevnik“.

Što je mindfulness?

Mindfulness, odnosno svjesna prisutnost, znači biti potpuno prisutan u trenutku, s namjerom i bez prosuđivanja. Prema riječima Tamare Aye, mindfulness je praksa svjesnosti trenutka i unutarnjeg stanja, sa snažnom porukom: „budi ovdje, sada i slobodan“. Iako se često povezuje s meditacijom ili duhovnošću, mindfulness nije religija niti tehnika koja će učiniti da više nikada ne brinemo. On je prije svega praktičan alat koji nam može pomoći u svakodnevnom životu i radu, kroz poboljšanje fokusa, komunikacije i međuljudskih odnosa. 

Povijest i razvoj prakse

Korijeni mindfulness prakse sežu više od 2500 godina unatrag i povezani su s drevnim indijskim učenjima o svjesnosti i prisutnosti u sadašnjem trenutku. Krajem 1970-ih jedan liječnik, dr. Jon Kabat - Zinn uvodi mindfulness u kliničku praksu te ga počinje koristiti kao dio liječenja teško oboljelih pacijenata koji su trpjeli jake fizičke bolove. Ova praksa pomagala im je da se lakše nose s boli, strahom i stresom. Godine 2007. Google postaje prva velika kompanija koja uvodi mindfulness u edukacije svojih inženjera, s ciljem povećanja fokusa, mentalne otpornosti i poboljšanja međuljudskih odnosa, oslanjajući se pritom na spoznaje iz područja neuroznanosti i emocionalne inteligencije.

Kako reagiramo na neugodne informacije?

Jedna od ključnih vještina mindfulnessa je sposobnost promatranja informacija bez automatskog stavljanja u mentalne koncepte i okvire. Kada čujemo neugodnu informaciju, često je odmah doživimo kao neupitnu činjenicu. Tada se javlja emocija, zatim potreba za analizom situacije, nakon čega lako ulazimo u ulogu žrtve. Iz te uloge nastaju prosudbe, potom projekcije prema drugima i dodatno unutarnje opterećenje. Mindfulness nas uči da u tom trenutku zastanemo, uzmemo svjestan odmak i postavimo si pitanje: „Što sada osjećam?“, te osvijestimo gdje se ta emocija točno osjeća u tijelu.

Istraživanja pokazuju da emocionalna kemijska reakcija u mozgu nakon nekog podražaja traje samo devedeset sekundi. Sve što osjećamo nakon toga zapravo je rezultat našeg ponovnog proživljavanja istog događaja kroz misli, interpretacije i unutarnje dijaloge.

Disanje kao alat u stresnim situacijama

U svakodnevnim poslovnim situacijama, primjerice na sastancima, često nemamo mogućnost povući se i meditirati. Ipak, uvijek možemo osvijestiti vlastito disanje. Kao jednostavnu i učinkovitu tehniku, Tamara je dala primjer vježbe koja obuhvaća svjesno disanje u ritmu od četiri sekunde udaha kroz nos, tri sekunde zadržavanja daha te šest sekundi polaganog izdaha. Ovakav način disanja usporava puls, smiruje misli i stvara prostor za jasnije i smirenije reakcije. Udahom unosimo kisik i energiju, zadržavanjem daha dovodimo se u stanje svjesnosti i prisutnosti, a izdahom otpuštamo napetost, stres i sve što nam u tom trenutku više ne služi.

Prostor slobode i Viktor Frankl

Tamara se osvrnula i na misao Viktora Frankla, austrijskog psihologa, osnivača logoterapije i autora knjige „Čovjekovo traganje za smislom“. Frankl, koji je preživio strahote četiri koncentracijska logora tijekom Drugog svjetskog rata, govorio je da između podražaja i reakcije uvijek postoji prostor. Upravo se u tom prostoru nalazi naša sloboda, sloboda da izaberemo kako ćemo se osjećati i kako ćemo se ponašati u određenoj situaciji.

Neuroplastičnost: Mozak se može trenirati

S mindfulnessom je usko povezan pojam neuroplastičnosti mozga, odnosno njegove sposobnosti da se stalno mijenja i prilagođava. Često ponavljana rečenica „ja sam takav ili takva, ne mogu se promijeniti“ zapravo nije istinita. Promjena je uvijek moguća, a ključ se nalazi u našoj želji i spremnosti za učenjem. Svaki put kada učimo nešto novo, u našem mozgu stvaraju se novi kemijski procesi. Stari obrasci razmišljanja i ponašanja polako slabe, dok se nove neuronske veze jačaju, osobito ako se nova znanja i vještine svakodnevno prakticiraju. Istraživanja su pokazala da ljudi koji redovito meditiraju i prakticiraju mindfulness imaju razvijeniju sivu tvar u dijelovima mozga zaduženima za fokus, pažnju i svjesnost.

Mindfulness u vođenju i donošenju odluka

Mindfulness snažno doprinosi stvaranju jasnoće, većeg fokusa i donošenju kvalitetnijih odluka. Kada smo smireni, sposobniji smo sagledati situacije realno i donositi promišljene poslovne odluke. Također, smirenost nam pomaže da bolje komuniciramo, kako u privatnim tako i u poslovnim odnosima. Svjesna prisutnost pomaže u prevenciji burnouta, omogućuje nam da postavimo zdravije granice te stvorimo bolji balans između privatnog i poslovnog života. Utjecaj se vidi i na kreativnosti, jer kada su misli posložene, lakše dolazimo do novih ideja, rješenja i inovativnih pristupa.

Mindfulness kao svakodnevna praksa

Važno je razumjeti da mindfulness nije samo meditacija. On može biti prisutan u pisanju dnevnika, u svjesnoj šetnji, u načinu na koji jedemo i doživljavamo hranu, ali i u malim svakodnevnim ritualima zahvalnosti. Svaka od tih aktivnosti može postati prilika za vraćanje pažnje u sadašnji trenutak i razvijanje unutarnje smirenosti.

Pitanja za osobni i profesionalni rast

Na kraju predavanja, Tamara je sudionicima postavila dva snažna i poticajna pitanja. Prvo je usmjereno na odnose s drugima i glasi: kako mogu svakodnevno unijeti više svjesnosti u odnose s ljudima? Drugo pitanje odnosi se na stil vođenja i osobnu odgovornost: koju jednu stvar želim uvesti u svoj način vođenja već od sutra? Ova pitanja ostaju kao poticaj na svjesnije, kvalitetnije i uravnoteženije vođenje sebe i drugih. 

Konferencija Poduzetnice 3.0 održana je uz podršku partnera koji potiču razvoj ženskog poduzetništva i jačanje poslovne zajednice. Zahvaljujemo Philip Morrisu, Fini, Ministarstvu demografije i useljeništva, Hrvatskoj obrtničkoj komori, JYSK-u, marki comma, Samsungu, Croatia Airlinesu i De Rigu na podršci ovogodišnjeg izdanja.