Važnost doručka
Jedna od najvećih grešaka koju možemo napraviti je preskakanje doručka. Svi nutricionisti se slažu da je doručak najvažniji obrok u danu. Zašto je to tako? Za početak, dok spavamo ne unosimo energiju u organizam pa nam je nakon cjelonoćnog posta neophodna energija i hranjive tvari za sve aktivnosti koje nas u danu očekuju.
Nadalje, istraživanja su pokazala da ljudi koji doručkuju imaju bolje kognitivne sposobnosti, odrasli se bolje nose sa stresom i koncentriraju na poslu, djeca postižu bolje akademske rezultate.
Istraživanje iz 2012. godine na skupini 29000 muškaraca pokazalo je da su oni koji su preskakali doručak imali 21% viši rizik za obolijevanje od dijabetesa tipa 2 u odnosu na muškarce koji su većinom svakodnevno doručkovali. U današnje vrijeme, kada znamo da preko 2 milijarde ljudi pati od nedostatka nekog mikronutrijenta, važno je naglasiti da ljudi koji doručkuju imaju veću šansu da ostvare adekvatni unos vitamina i minerala od onih koji ga preskaču. S druge strane dokazano je da se unos esencijalnih nutrijenata ne može nadoknaditi ostalim obrocima tijekom dana u slučaju kada se doručak preskoči.
Za one koji do sada nisu bili skloni doručkovanju, možda im mišljenje promijeni činjenica da ljudi koji tu naviku redovito prakticiraju često imaju niži indeks tjelesne mase od onih koji su pogrešno uvjereni da će preskakanjem doručka smršaviti. Istraživanje napravljeno 2011. godine na uzorku od 700 djece pokazalo je da je rizik od pojave pretilosti 2 puta manji kod djece koja su svakodnevno doručkovala. Iako nam je najčešći izgovor onaj da nemamo vremena ujutro, za ovu naviku koju je vrijedno usvojiti potrebno je svega par minuta.
Jedan od najpopularnijih tipova doručka je onaj koji uključuje žitarice i mlijeko, dvije visokovrijedne namirnice. Pokazalo se da konzumiranje žitarica za doručak povećava unos mlijeka kod djece. Kada je riječ o žitaricama, važno je da biramo one s cjelovitim zrnom jer su one puno hranjivije od onih rafiniranih, imaju visok udio prehrambenih vlakana, obiluju vitaminima i mineralima, imaju nisku razinu masti i složene ugljikohidrate koji ih čine idealnim odabirom za doručak. U prilog žitaricama s cjelovitim zrnom ide i činjenica da one često imaju niži glikemijski indeks od hrane s rafiniranim žitaricama, što rezultira sporijim otpuštanjem glukoze u krv nakon obroka te duljim osjećajem sitosti. Kada ovome još dodamo činjenicu da žitarice s cjelovitim zrnom za doručak sadrže manje šećera i energije od većine uobičajenih opcija za doručak, možemo se složiti da se radi o hranjivom doručku za koji nam je potrebno manje od 5 minuta svako jutro.
Dobar tek!
Aleksandra Malešević, dipl. ing. preh. tehnologije
Nutricionist