Možemo li definirati pojam ljepote?

Instagram/Nives Celzijus
„Ljepota je dio povijesti idealizacije koja je sama dio povijesti utjehe. Ali ljepota možda neće uvijek utješiti. Ljepota lica i tijela muči, pokorava; ljepota je bahata. Ljepota koja je ljudska i ljepota koja je stvorena (umjetnost) – obje pobuđuju fantaziju o posjedovanju. Naš model ravnodušnosti dolazi od ljepote prirode – prirode koja je rezervirana, nadsvođujuća, koju je nemoguće posjedovati„ - rekla je američka spisateljica Susan Sontag.
Vidi originalni članak

Sontag je tako bar donekle definirala pojam koji nastojimo dešifrirati već stoljećima, no postoji li zaista konkretan odgovor na pitanje što ljepota jest?

U potrazi za odgovorom obratili smo se hrvatskoj modnoj ikoni Tihani Harapin Zalepugin, jednom od najpoznatijih hrvatskih modela Zvončici Vucković, renomiranom hrvatskom dizajneru Ivici Skoki i modnoj fotografkinji Karmen Poznić.

I dok će mediji reći da definicija ljepote utjelovljena u djevojci s naslovnice postoji, prava žena se zapita gdje se ona točno nalazi u cijeloj priči. Prema djevojci s naslovnice gajimo dvojake osjećaje. Jednim dijelom želimo biti kao ona, drugim dijelom je preziremo jer ne možemo doseći ideal koji predstavlja, a ideal je biti lijepa i seksi. Kako kaže lik iz predstave „Dobro tijelo“ koja je napravljena prema tekstu Eve Ensler proslavljene autorice “Vagininih monologa“:

“Djevojka s naslovnice upumpana je u krvotok naših kultura i neuroza. Sveprisutna je. Ona je san svih žena, a moja osobna noćna mora

Zaista, ona je sveprisutna. Ona nije tu samo kada u rukama držite naslovnicu s njenim likom, ona je tu svaki put kada si brojite zalogaje, kada odmjerite drugu ženu na ulici i kada kupnjom sugeriranog komada odjeće ili slijepim praćenjem nekog trenda zapravo želite kupiti i dio identiteta te fatalne žene kojom želite postati.

No, dizajner Ivica Skoko smatra da ljepota i trendovi nisu povezani.

"Pojam ljepote za mene nisu trenutni trendovi ili neka pravila estetike lijepoga. Za mene je svaka žena lijepa ako zna istaknuti svoje prednosti i prikriti eventualne nedostatke. Najviše cijenim kad se trendovi primjenjuju individualno, ovisno o senzibilitetu osobe", objašnjava.

On smatra kako se pojam ljepote zapravo ne može definirati te ističe kako je to stvar pojedinca i promatrača, ali ponajviše ovisi o samopouzdanju same osobe, odnosno kako se ona osjeća u svojoj vlastitoj koži.

Karmen Poznić na ljepotu gleda na gotovo identičan način:

"Ljepotu je teško definirati, to najlakše pokazuje izreka "ljepota je u očima promatrača". Svaka osoba doživljava ljepotu na svoj način. Nekome je ljepota striktno fizički izgled, a meni osobno je kombinacija šarma, energije, humora, osmijeha... Nečija energija može u potpunosti promijeniti dojam", objašnjava Karmen i dodaje kako dostizanje ideala također ovisi o tome kako gledaš na ljepotu. Najvažnije je brinuti se o sebi, i izvana i iznutra, i voljeti sebe. Ako voliš sebe i sretan si s tim sto jesi, bit ćeš lijep svima, da li fizički ili energijom. Dakle opet ovisi o promatraču.

"Svatko danas može biti 'lijep' ukoliko to zaista želi", dodaje Skoko.

Međutim, čak će se i vrlo lijepe žene često osjećati nedovoljno lijepima te posezati za raznim preparatima pa čak i korektivnim zahvatima koji obećavaju vrhunac estetskog doživljaja. Tu beauty industrija igra ogromnu ulogu, a sve je počelo 50-ih. Nakon Drugog svjetskog rata i potrage za novim tržištima, došlo je do redefiniranje ženske ljepote pa je žena po novom modelu morala biti vječno mlada, lijepa i vitka. Kako bi prodali svoje proizvode, oglašivači su kod novih potencijalnih kupaca morali umjetno izazvati nezadovoljstvo i potrebu za nečim. Tako im je bilo lakše prodati proizvod koji bi kupcima trebao „pomoći“ da ponovno budu „sretniji“. A gdje pronaći bolju nišu za zaradu nego u industriji ljepote. Ljepota je ionako, kako to je to objasnila Susan Sontag, dio povijesti idealizacije koja je sama dio povijesti utjehe. Ženski časopisi s likom žene kakvom bi trebale biti svakodnevno nam nude utjehu, ali pod koju cijenu? Zapravo nam u isto vrijeme ispiru mozak savjetima kako da budemo ljepše, mršavije, privlačnije i najbitnije - kako da zadivimo gospodina Pravog.

Skoko smatra da osoba treba biti svjesna općenito svog izgleda; svoje konstitucije, mana i vrlina, kako bi konačan izgled i stil bio estetski prihvatljiv. Dakle, radi se inkorporaciji sugeriranih odjevnih komada i trendova u vidu vješto odabrane odjeće i modnih dodataka u svoj stil, a ne o slijepom praćenju nametnutog. Kako je ovaj poznati hrvatski dizajner objasnio:

"Nikada nisam odvajao ili radio razlike u godinama i konfekcijskom broju dama za koje dizajniram, kao što sam već ranije spomenuo, svaka žena je lijepa ako ona to želi biti i zaista vjeruje u to. Bitno mi je sagledati cijelu priču i posvetiti se dami/osobi maksimalno. Ono što nam nameću mediji nema veze s realnim stanjem. Dizajniram za dame koje vole sebe i svoje tijelo, koje su svjesne svojih kvaliteta i svoje vlastite, individualne ljepote"

I zaista, ono što vidimo na naslovnicama časopisa ili bilo kojem drugom mediju, bilo da se radi o video spotovima, reklamama ili billboardima svakako nije utjelovljenje ljepote. Dapače, kult ljepote nameće dva problema.

Prvenstveno ženama se nameće ideal ljepote koji je površan, lažan i nedostižan. Osim toga, gotovo uvijek se govori samo o „vanjskoj ljepoti“, a kad se i povede riječ o „unutrašnjoj ljepoti“ uvali im se jednako prosječan i površan self help priručnik koji u stilu kakvog new age romana nudi produhovljenost u pet koraka. Jednako kao što možete složiti savršenu frizuru ili dobiti savršenog frajera - sve u pet koraka! Konačan rezultat navedenog je da su žene uvjerene kako oko njih hodaju božice nadnaravne ljepote i da će ih ukoliko budu izgledale kao božice s naslovnice, iza ugla čekati filmska romansa. I dok nas mediji hrane kremama, šamponima, ruževima i maskarama za ljepotu izvana i lakim štivom za ljepotu iznutra, mi vapimo za komplimentima, pritom bivajući nesvjesne da kad nam muškarac kaže „Zgodna si“.  To vrlo često znači da mu se sviđa naše tijelo, ali ne nužno i to da će ostati uz nas dovoljno dugo da uvidi i tu famoznu unutrašnju ljepotu koja je navodno puno bitnija, iako se o njoj gotovo i ne govori.

Drugi problem je što se ljepota izjednačava sa ženskim. Žene se u tom smislu obožava jer su lijepe, ali ih se time i omalovažava jer ljepota često podrazumijeva manjak drugih kvaliteta – ona nije na naslovnici jer je sposobna i inteligentna, već zato što je lijepa. Prema tome ispada da jedina vrijednost žene leži u tome da je lijepa, ako nije lijepa, ne vrijedi, odnosno - vrijediš onoliko koliko te muškaraca želi i koliko ti se žena divi.

No, izgrađene i samouvjerene žene poput Tihane i Zvončice nisu nikada, a niti sada u ovim godinama podlijegale uputama medija.

"Nemam potrebu definirati pojam ljepota, to je tako individualna stvar, ukusi su različiti, ljudi su srećom različiti. Ja pokušavam dostići svoj ideal ljepote, koji uopće ne mora biti isti kao kod drugih ljudi. Za mene je pravo značenje riječi ljepota zapravo – budi svoja", kaže Zvončica.

Tihana smatra da je ljepota naravno u izgledu, ali još više opet u skladu energije i fizičkog.

"Meni je lijepo ono što me privuče pokretom, pogledom, harmonijom ličnosti i tijela. Čista linija lica brzo se potroši ako ju ne prati duhovna ravnoteža. Zbog čega su mnoge ljepotice nestale iz medijske pozornosti? Upravo zato sto su bile samo tijelo", objašnjava Tihana.

Što se tiče samih žena čija tijela se koriste kao ideali ljepote na naslovnicama časopisa, u video spotovima ili reklama, te žene možda čak i vole svoje tijelo i voli ga pokazivati, to uopće nije upitno, i s jedne stane je pohvalno. Ali marketinški stručnjaci ne prenose poruku koja kaže: „Žena bi trebala voljeti svoje tijelo“, nego „Žena prodaje stvari“, između ostalog stvari koji bi nama običnim smrtnicama trebale pomoći da izgledamo kao te savršene žene. Ali istina je da nikada nećemo izgledati kao žene s naslovnice! Zašto? Jer ni žene s naslovnice ne izgledaju kao žene s naslovnice. Žena s naslovnice je samo ukusan obrok, zapravo prosječan fast food dobro upakiran u večeru u ekskluzivnom restoranu ili da budemo točniji photoshop, sužene strukove, izdužene vratove i povećane usne.

Za kraj vas ostavljamo s dva najdraža Zvončicina citata na ovu temu, britanskog filozofa Francisa Bacona:

"Najljepši dio ljepote je onaj, koji slika ne može izraziti" i "Nema iznimne ljepote koja nema nečeg neobičnog u proporciji"

Zvončica smatra kako je tu rekao sve. "Ljepota je u očima, prozor u nas,godinama vanjština stari, a oči ostaju iste, mlade razigrane, treba biti sretan ukratko", zaključuje.

Slike detaljnije pogledaj u galeriji...

Posjeti Miss7.24sata.hr