• U uredu na Trgu Europe, u samom središtu Zagreba, dr. Anna Mladenovics govori o kulturi s energijom osobe koja je istodobno organizatorica, diplomatkinja i kustosica
• Iza stola ravnateljice Instituta ne stoji samo kalendar ispunjen događanjima, nego i institucija koja je u posljednjih dvanaest godina postala jedno od važnijih mjesta hrvatsko-mađarske kulturne razmjene
• Posjetili smo Institut nedavno, u vrijeme održavanja predivne povijesno-modne izložbe Segedinske papuče u suvremenom izdanju mađarske dizajnerice Zite Attalai

Prostor je kupila mađarska država, a Institut djeluje u sastavu Veleposlanstva Mađarske. Od samoga početka ideja je bila jednostavna: svatko tko uđe u Institut trebao bi osjetiti duh Mađarske. „Trudimo se da svatko tko uđe osjeti da je ovo i njegova kuća – od klasične glazbe do suvremene umjetnosti“, kaže ravnateljica. Danas imaju prepoznatljiv imidž u gradu, no na početku je Institut tek trebalo pozicionirati na kulturnoj mapi Hrvatske. Prvi ravnatelj uspostavio je ključne kontakte s hrvatskim kulturnim institucijama, a dr. Mladenovics je tada radila kao zamjenica ravnatelja i učila iznutra kako funkcionira kulturna diplomacija. Kad je 2022. preuzela vodstvo Instituta, dobila je jasan zadatak: povećati dinamiku programa.

„Dobila sam zadatak da ovaj institut postane jako dinamičan i da se tu non-stop nešto događa“, kaže. Rezultati su vidljivi. Broj programa gotovo je utrostručen u odnosu na početke rada, iako iza svega stoji tim od svega četvero ljudi. „Imamo samo 365 dana u godini i nas je samo četvero u Institutu. To su nam jedina prava ograničenja.“

Life&style Ako voliš 'eye candy' umjetnost, slike Koraljke Kovač će te oduševiti - otvorila je izložbu u centru metropole

Unatoč tome, Institut danas gotovo ne poznaje prazne dane. Programi se prilagođavaju ritmu grada i navikama publike. Najintenzivnija razdoblja su proljeće, jesen i Advent. „Ništa ne vrijedi ako publika ne dolazi i ne vidi ono što joj želimo predstaviti. Zato pratimo kada su ljudi dostupni i što ih zanima.“

Advent je posebno živ. U prosincu se u Institutu događanja nižu gotovo svakodnevno sve do Božića. Smješten u samom centru Zagreba, Institut tada postaje prirodni dio gradske kulturne šetnje. Ljeti, međutim, Institut napušta Zagreb. „Trudimo se ići tamo gdje su ljudi.“

To znači izlazak na obalu i kulturnu turneju kroz hrvatske gradove. Nakon prošlogodišnjeg Splita, ove godine programi stižu u Pulu i Dubrovnik. U Splitu je mađarski folklorni ansambl Bekecs nastupio na Rivi i surađivao s folklornim ansamblom Jedinstvo, a zajednički program izveden je i u HNK Split. Takva partnerstva Mladenović smatra ključem uspjeha.

Moda Upgrade zagrebačkog concept storea: dućan u Masarykovoj postao je mjesto kuriranog modnog iskustva

„Kad nešto radimo zajedno s hrvatskim partnerima, dobivamo povjerenje publike i stvaramo nova poznanstva između hrvatskih i mađarskih umjetnika.“ Pula će ove godine tri dana živjeti uz mađarski film. Publika će gledati tri filma s hrvatskim titlovima, a projekcije će pratiti razgovori s glumcima. Predstavit će se i jedna mađarska vinarija, otkriva detalje Mladenovics.

Dubrovnik će ugostiti možda i najambiciozniji program dosad: klasičnu glazbu, operu, balet u Kazalištu Marina Držića te nastupe folklornih ansambala. Posebno je važna suradnja s dubrovačkim Linđom, jer cilj nije samo gostovanje, nego stvaranje dugoročnih kulturnih veza. „Nadamo se prijateljstvu koje će trajati i nakon festivala.“

U Dubrovniku će biti predstavljene i dvije izložbe. Jedna od njih je fotografska izložba Photo Couture, koja će biti postavljena u hotelu Rixos, dok druga nosi naslov Europa je nezamisliva bez Hrvatske i posvećena je Ottu von Habsburgu, važnoj povijesnoj figuri i za Hrvate i za Mađare.

Koliko je projekt bio značajan, govori i činjenica da je zagrebačko otvorenje izložbe posjetio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. No Institut Liszt nije namijenjen samo kulturnoj eliti. Programi su besplatni i otvoreni svima. „Uvijek nas veseli kada nam dođe netko tko nikad prije nije bio kod nas. A još više kada dovede prijatelja.“

Posebno važni su programi za djecu, jer oni u Institut dovode čitave obitelji. Istodobno se pažljivo njeguje i stručna publika: povjesničari, znanstvenici, liječnici, istraživači i umjetnici. Zbog toga Institut surađuje s Hrvatskim institutom za povijest, Institutom Ivo Pilar, medicinskim fakultetima i brojnim drugim ustanovama. Važna su i međunarodna partnerstva kroz mrežu EUNIC, koja okuplja europske kulturne institute.Najnoviji projekt posvećen je inkluzivnoj umjetnosti i realiziran je u suradnji s galerijom ArtCeRZe.

Jedna od aktualnih izložbi koja je izazvala velik interes posvećena je segedinskim papučama – tradicionalnom zanatu koji je gotovo nestao. Mladenovics objašnjava da Institut posebno privlače projekti koji spajaju tradiciju i suvremenost.

Naime, projekt „Segedinske papuče Reloaded“ br. 1–2–3, koji je osmislila Zita Attalai, dizajnerica dobitnica nagrade Ferenczy Noémi, kiparica cipela, dopisna članica Mađarske akademije umjetnosti i umjetnička direktorica udruge, donijela je novu kolekciju „Segedinske papuče“ koje su tijekom lipnja bile izložene u Institutu. Kolekcija na najljepši način spaja tradiciju i suvremeni dizajn te je izazvala veliki interes publike. 

„Volimo teme u kojima se nešto tradicionalno pokazuje u novom ruhu.“ Priča o segedinskim papučama zapravo je priča o očuvanju znanja. Kada je postalo jasno da bi zanat mogao nestati, osnovana je zaklada koja je počela podučavati nove generacije obrtnika. U projekt su uključeni film, dizajn i suvremene interpretacije tradicije.

„Važno je prenijeti znanje i uključiti inovaciju, kako bi tradicija nastavila živjeti.“ Takvi projekti dobro rezoniraju s hrvatskom publikom. „Hrvati jako cijene identitet, folklor i tradiciju. Ljudi u tome prepoznaju vrijednost.“

Nakon ljeta Institut se vraća glazbi i gastronomiji. U jesenskom programu predstavit će se Hévíz, mađarsko mjesto poznato po jedinstvenom termalnom jezeru i ljekovitoj vodi, a početkom listopada slijedi i Tekstilni trijenale. Riječ je o izložbi visoke međunarodne razine. „Nismo tipična galerija. Imamo slobodu stalno mijenjati koncept.“ Naime, tom će im prilikom u goste doći radovi i umjetnici ULUPUH-a. 

Izložbe u Institutu nisu samo izložbe. One postaju scenografija za predavanja, koncerte, stručne skupove i susrete različitih zajednica. Šumari koji dolaze na predavanje o šumarstvu možda će prvi put vidjeti segedinske papuče. Posjetitelji koncerta susrest će se sa suvremenom umjetnošću.

To je, zapravo, filozofija Instituta: stvoriti neočekivane susrete. „Otvorenje izložbe samo je početak. Ona ostaje mjesec dana i u tom vremenu stotine ljudi imaju priliku vidjeti nešto novo.“

"Ovdje nije dovoljno biti samo zanimljiv – moramo biti autentični jer upravo nam autentičnost daje prepoznatljiv karakter. Našu prisutnost gradimo na tri ključna stupa: činjenici da se nalazimo u susjednoj zemlji, postojanju mađarske zajednice te brojnim sličnostima koje, unatoč različitim jezicima, dijelimo kroz zajedničku kršćansku kulturnu baštinu. Naš cilj nije ponuditi samo turistički sadržaj, nego iskustvo koje će posjetitelji pamtiti i o kojem će pričati još dugo nakon povratka. Želimo postati mjesto susreta ljudi, kultura i doživljaja, jer tek tada možemo reći da smo uspjeli", istaknula je ravnateljica. 

Institut Liszt pokazuje da kulturna diplomacija nije samo predstavljanje nacionalne baštine, već ujedno stvaranje prostora susreta, znatiželje i dijaloga između dviju kultura. A u tom dijalogu, koji traje već dvanaest godina u srcu Zagreba, Institut Liszt odavno je postao više od kulturnog centra – to je sada mjesto susreta Hrvatske i Mađarske.