Princeze su sretne samo u bajkama. Život Diane Frances Spencer, kraljice srca, najpoznatije kao Lady Di, dugi je lanac tragedija. Rođena kao plemkinja 1. srpnja 1961. godine, poginula 31. kolovoza 1997. kao razbaštinjena bivša supruga nasljednika britanske krune, od malih je nogu bila gubitnica. Iz većine njenih portreta izbija čudnovata mješavina tuge i melankolije. Oni koji je ne vole – a takvih nije malo, iako ne čine većinu – tvrde da je riječ o sračunatoj pozi, osmišljenoj radi izazivanja sućuti i naklonosti masovne publike. No, cijeli njen život vrvi činjenicama koje pokazuju da je taj izraz bio autentičan, a ne odglumljen… Dianin otac, grof John Spencer, glavni konjušar Elizabete II., i majka, barunica Frances Shand Kydd, rastali su se kad je Diani bilo samo sedam godina. Razvodu su prethodili teške obiteljske traume. Dianin stariji brat umro je godinu dana prije njenog rođenja, a obitelj je forsirala rođenje sina, nasljednika obiteljskog imanja, što je silno pojačao trzavice između oca i majke. Prije nje, u tom su braku rođene dvije sestre, Sarah i Jane. Brat, Charles, rođen je zadnji, nakon Diane.

- Bilo je to grozno vrijeme za moje roditelje i u njemu vjerojatno možemo naći korijen njihova razvoda - reći će kasnije brat Charles, koji je iskustvo roditeljskog braka opisao kao “ponižavajuće”, a sukobe kao „nerješive“. Skrbništvo nad Dianom nakon teške i napete parnice dobio je otac, koji je 1975. dobio titulu earla (grofa) pa je i ona postala Lady. Majka je, ponižavajuće, od suda ocijenjena nepodobnom za skrb nad kćeri. Samo godinu dana nakon razvoda, opet se udala, što je u konzervativnoj Britaniji bilo dovoljno da je javnost doživi kao razuzdanu osobu, a njenoj kćeri podari ružan biljeg na osjetljivoj dječjoj duši. Razvod je na Dianu ostavio posljedice kao i na većinu djece iz raspadnutih brakova. Mladost je provela u lutanju za jasnim ciljevima. U školama je pokazivala prosječne rezultate – nešto zapaženije uspjehe postizala je u glazbi, plivanju i ronjenju, vježbala je balet i step. Emocionalna krhkost, nestabilnost i potreba za sigurnošću od malena su se pretvorili su njenu opsesiju. Problem je bio što ta opsesija nije mogla biti zadovoljena. Već sa 16 godina napustila je londonsku srednju školu, ali je otišla u Švicarsku i tamo ipak uspjela doći do svjedodžbe. Sa sedamnaest, vratila se iz Švicarske u London, gdje je upisala tečaj naprednog kuhanja. U Londonu radi razne poslove – kao medicinska sestra, učiteljica plesa, asistentica u vrtiću i dadilja. Iz pozicije dadilje otići će ravno na dvor. Sa 19 godina, na golf-turniru, njen stari, površni poznanik princ Charles, kojega je upoznala 1977. godine (Dianina obitelj u sedam je naraštaja bila bliska s kraljeskim dvorom) poziva je na jedrenje na kraljevski brod Britannia. Potom je zove u škotski dvorac Balmorall, odmorište kraljevske obitelji, u kućnu atmosferu. Ti će joj romantični izleti promijeniti cijeli život. Diana uskoro počinje živjeti naizgled glamurozni život svjetske jet-set zvijezde, a uistinu, tužni život nesretne supruge i još nesretnije ljubavnice. Izgleda da je Charles, koji nekoliko godina nije pokazivao veći interes za Dianu, u ovom slučaju bio proračunat.

Princ od Walesa je već bio u tridesetima i pod imperativom ženidbe. Kraljevska je kuća morala dobiti nasljednika na svom mjestu. Charles je od ranije bio u vezi s Camillom Parker Bowles, “konjoglavom Camillom”, kako ju je pogrdno titulirao dio javnosti, no Camilla, kao katolkinja, nije bila podobna za kraljevsku kuću, pa je mlada Diana došla kao zgodan nadomjestak. Majka je, naime, Charlesu postavila jedan jedini, ali važan uvjet: njegova je supruga morala biti protestantkinja. Bio bi plus ako ima plavu krv, a još bolje ako je djevica, no nije uvjet. Mlada londonska dadilja ispunjavala je sve te uvjete. I Diana je u brak ušla s nekom računicom, podjednako krivom. Diana je, naime, znala za Camillu, pa je prije vjenčanja htjela raskinuti zaruke, no ipak se predomislila. Navodno je pristala na brak zato što je vidjela koliko se Engleska raduje kraljevskom vjenčanju. Moguće ju je razumjeti – tko bi se odupro takvom izazovu?

Kraljevska obitelj dobro ju je primila. Oženili su se u srpnju 1981. godine. Vjenčanje u katedrali Svetog Pavla je bilo spektakularno. Pratilo ga je 750 milijuna televizijskih gledatelja širom svijeta, a 600 tisuća ljudi izravno na ulicama Londona.

Cijeli tekst možete pročitati u novom Budi.IN Chicu uz koji na dar dobivate Rosalovu kremu by Ivica Skoko.