Valentinove kolekcije su danas gotovo nezamislive bez romantičnih čipkastih haljina. A Prada, koja je još davne 2008. godine napravila svoju prvu čipkastu kolekciju, izjavila je tada da koristiti čipku malo ovdje-malo tamo, (kako je do tada bilo prihvatljivo - u detaljima), jer je pomalo tacky, odnosno kičasto. Pa je izbacila minimalističku kolekciju from head to toe u čipki. Danas je čipka ostala sve prisutna pa ju tako možemo vidjeti i na cipelama, torbicama, nakitu, čak i kao make up...

Imamo i čipkaste hlače, čipkaste kombinezone, nosimo ju i po danu i nije rezervirana samo za svečane prigode. Nosimo ju od glave do pete i nosimo ju u svim bojama. Čipku ili volite ili ne volite. Gotovo da nema osobe koja bi se nećkala po tom pitanju. I mi sami smo nekad na sam spomen čipke bili „Hm... Ne, hvala!". U međuvremenu smo izdali već četvrtu kolekciju u kojoj smo koristili čipku. Kako je do toga došlo, i koji sklop u glavama se promijenio ne znamo niti sami, no sigurno je da nas čipkasti trend i dalje fascinira.

Mala povijest čipke

No, koliko znamo uopće o čipki? Prošlu kolumnu posvetili smo nadolazećim trendovima, pa zašto se ovaj put ne bi malo i obrazovali? Od viška glava ne boli, jel' tako?!

Iako preteču čipkarstva nalazimo već u antičkom vremenu, čipka kakvu danas poznajemo razvila se u renesansi. Tada se na području Venecije razvija tehnika čipkarstva na iglu, dok se u Belgiji razvija tehnika čipkarstva na batiće. Iz ta se dva područja čipkarstvo širi Europom.

Taj europski fenomen, koji njeguju gotovo sve europske zemlje, obožavale su i kraljevske obitelji. Tako se čipkom kitila i jedna od najpoznatijih europskih vladarica, austrijska carica Sisi. I nije bila jedina, dapače. Industrijalizacijom je čipka postala dostupna masovnom tržištu. Diljem Europe radionce koje ručno izrađuju čipku polako izumiru. Već 1870. godine je gotovo sva do tada ručno izrađena čipka dobila je svoju strojnu izvedenu inačicu.

Na sreću, početkom 20. stoljeća mnogi patroni pokušavaju sačuvati taj izvorno europski fenomen. Pa je tako i Kraljica Elizabetha od Belgije održala 1918. godine Bal čipke kako bi utjecala na očuvanje te tekstilne tehnike. Nakon prvog svjetskog rata ponovno je otvoreno nekoliko škola čipkarstva koje su stvorile nove stilove, prilagodivši čipku modernom vremenu 20 st.

Poznata hrvatska čipka

Čipkartvo u Hrvatskoj imalo je nešto različit razvoj od ostalih dijelova Europe. U začetku bilo je isključivo vezano za svećenstvo i plemstvo, no do naših dana dolazi tradicijskom predajom i materijalnim ostacima kao dio etnografske baštine. U Hrvatskoj danas imamo tri glavna centra izrade čipke.

Pag i njegova čuvena paška čipka njeguju izradu čipke na iglu. Hvar je poznat po izradi čipke od Agave. Vještina svoje porijeklo vuče s Tenerifa, a na Hvaru je prisutna od polovine 19. st. Bijele niti hvarske čipke dobivaju se iz sredine sviježih listova agave.

Lepoglavska se čipka pak izrađuje tehnikom čipke na batiće. Vjeruje se da su tu tehniku u Lepoglavu donijeli pavlinski svećenici.

Ručno rađena čipka i danas je na cijeni iako je sveprisutna upotreba strono izrađenih čipki. Uz pamučne i svilene niti, u naše je vrijeme dominantna i sveprisutna sintetička nit koju prije doba industrijalizacije čovječanstvo nije poznavalo.

Danas je čipka ponovno IN! Naš savjet je da ju nosite odvažno i birajte onu antiknu sofisticiranu čipku u nekoj žarkoj boji.

Do čitanja... Vaš eNVy room