Bili smo na generalnoj probi opere 'Carmen' i zavirili u krojačnicu HNK-a. Oduševila nas je raskoš boja i volana
- Bili smo na generalnoj probi opere 'Carmen' te posjetili krojačnicu HNK – premijera opere održat će se ovaj petak
- Španjolski temperament, bogate boje i ženstveni volani elementi su kostima nove produkcije opere Carmen u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu
- Kostimografkinja Cristina Aceti inspiraciju pronalazi u atmosferi Seville i estetici flamenca, ali povijesne reference interpretira suvremenije
Kada se govori o operi Carmen, uz nezaboravne melodije Georgesa Bizeta gotovo se automatski pojavljuju slike Španjolske, strastvenog plesa, crvenih detalja i dramatičnih silueta. Taj vizualni imaginarij čini važan dio nove produkcije koja na zagrebačku pozornicu stiže ovaj petak. Kostimi, prenose atmosferu Seville kroz bogatu paletu boja, ženstvene detalje i odmak od doslovne povijesne rekonstrukcije.
Kostimografkinja Cristina Aceti oslanja se na asocijacije povezane s flamencom i španjolskom tradicijom, no ne ostaje isključivo u okvirima očekivane folklorne estetike. Crvena i smeđa stvaraju toplu, intenzivnu kolorističku osnovu, dok krojevi i detalji donose suvremeniji pristup. Rezultat je vizualni identitet koji čuva temperament priče, ali ga interpretira jezikom bližim današnjoj publici.
Očekivano su neodoljivi ženski kostimi, čiji volani prizivaju pokret i dramatiku flamenca. Oni nisu samo dekorativni element, nego i važan dio scenskog dojma: naglašavaju siluetu, prate pokret izvođačica i unose dinamiku u prizore. Takva stilizacija evocira španjolsku plesnu tradiciju, ali je ne prenosi doslovno, stoga umjesto kostima koji bi djelovali poput folklornih replika, dobivamo ženstvene i scenski efektne kombinacije prilagođene suvremenom kazališnom izrazu.
Muški kostimi imaju nešto drukčiji karakter. U njima se mogu iščitati reference na modu 1940-ih godina prošlog stoljeća, osobito u siluetama i načinu na koji odjeća oblikuje muške likove. Taj povijesni odmak zanimljivo se nadovezuje na ostatak kostimografije: dok ženski kostimi kroz volane i pokret naglašavaju španjolski temperament, muški donose čvršću strukturu i retro prizvuk. Sve zajedno stvara slojevit vizualni identitet koji nije vezan uz jedno povijesno razdoblje.
Boje, krojevi i detalji stvaraju atmosferu u kojoj se senzualnost i ženstvenost kontriraju strogim odijelima i čvrstoj muškoj silueti. Kostimografija nije samo vizualna dekoracija, nego važan element karakterizacije likova i oblikovanja njihova odnosa prema svijetu.
Važnu ulogu ima i odnos kostima i scenografije. Smeđi tonovi scene stvaraju toplu pozadinu na kojoj crvena, zagasite zemljane nijanse i detalji odjeće dolaze do izražaja. Kostimi i prostor međusobno se nadopunjuju, za vizualno skladnu cjelinu, a koloristička suzdržanost scenografije omogućuje da odjeća postane važan nositelj atmosfere, karaktera i dramatičnosti.
Prvi put izvedena 3. ožujka 1875. u pariškoj Opéra-Comique, Carmen je u svoje vrijeme izazvala snažne reakcije zbog realističnog prikaza strasti, društvenih rubova i žene koja odbija živjeti prema nametnutim pravilima. Georges Bizet preminuo je samo nekoliko mjeseci nakon praizvedbe, ne dočekavši svjetski uspjeh svojega djela. Danas je Carmen jedna od najizvođenijih opera na svijetu, a njezine arije, među kojima se posebno ističu Habanera i Seguidilla, postale su dijelom kolektivne glazbene memorije.
U središtu priče nalazi se Carmen, žena koja slobodu stavlja ispred društvenih očekivanja, i Don José, vojnik čija se ljubav postupno pretvara u opsesiju. Dok Micaëla predstavlja svijet dužnosti i konvencija, toreador Escamillo utjelovljuje samouvjerenost i privlačnost drukčijeg života. Sukob Carmen i Don Joséa tako nadilazi klasičnu ljubavnu priču: riječ je o sudaru slobode i želje za posjedovanjem, koji završava tragično.
Operu režira Pier Francesco Maestrini, dok glazbeno vodstvo preuzima Pier Giorgio Morandi. Njih su dvojica zagrebačkoj publici 2023. predstavila zapaženo uprizorenje Verdijeva Rigoletta. Scenografiju potpisuje Juan Guillermo Nova, kostime Cristina Aceti, oblikovanje svjetla Jean Paul Carradori, a koreografiju Matilde Rubio.
U ulozi Carmen nastupaju Sofija Petrović i Emilia Rukavina, Don Joséa tumače Giorgio Berrugi i Roko Radovan, Micaëlu Darija Auguštan, Marija Kuhar Šoša i Josipa Lončar, dok su u ulozi Escamilla Leon Košavić i Ljubomir Puškarić. Marija Žalac i Marin Čargo navedeni su kao alternacije za uloge Micaële i Escamilla. Nova produkcija Carmen ostvarena je u koprodukciji s Hrvatskim narodnim kazalištem Split, u sklopu projekta Konzorcij hrvatskih nacionalnih kazališta (K-HNK) Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.