U srijedu nam je na vrata pokucala teta Korizma. Sjećam se da je lani stigla u tandemu s gospođom Koronom. Korizma i Korona u paketu na isti dan, ma prava milina. Znam da sam tada odlučila 40 dana, i to svaki dan bez iznimke, pisati novi roman. Što i nije bilo tako teško zahvaljujući koroni koja je meni, ali i cijelom svijetu, organizirala onaj prvi lockdown. Idealan za pisce, poguban za partijanere. A ja i jedno i drugo. Najblaže rečeno - tesna koža. 

Bilo kako bilo, zahvaljujući njima dvjema sam i završila roman u roku, a svi ćete biti pozvani na promociju čim bude, to vam svečano obećavam😊

No, što odlučiti ove godine za korizmu - razmišljam dok nam je i dalje korona prisutna u životima, i nikako da ode, iako nam je svima dosadila u tri mile materine.

Ili možda ipak… čega se odreći - prostruji mi kroz glavu i štrecne me.

Što je uopće Korizma? Odricanje od nečega što me istinski veseli ili odluka da konačno činim ono što je za mene najbolje? ODRICANJE ILI ODLUKA? Biram ovo drugo. Pod uvjetom da je dosljedno i ustrajno. Da mi uđe u krv i postane navika, a korizma je samo tu da me potakne i samo disciplinira. 

Ja tako razmišljam, a ti?

Smatram da je svako odricanje kružni tok. U koji se uvališ te samo kružiš u vrtlogu teške odluke, krivnje, pogreške i razočaranja. I cijelo to vrijeme se loše osjećaš.

S druge strane, ako odlučiš punih 40 dana raditi ono što je samo za tebe najbolje - puniš se ugodom, snagom i vjerom da ti to možeš. Samo ako si dovoljno uporna i nepokolebljiva. Pa gdje ćeš boljeg testa snage tvog karaktera?

Zato, pokušaj u glavi promijeniti perspektivu da ti nisi žrtva, već pobjednica svojih odluka. Zamjeni negativu s pozitivom. Prevari krivnju sa užitkom. I samo budi ustrajna. To je jedino što u ovoj cijeloj priči trebaš.

Stoga, zašto za promjenu ne bi odlučila: 

• Krenuti u teretanu i ići redovno 3 puta tjedno, zato jer želim da mi tijelo bude fit i zdravo. Moje tijelo je moj hram i od danas ga poštujem i više ne trujem lošim navikama.
• Šetati svaki dan minimalno pola sata, jer sam nakon toga smirenog uma. Zato jer mi hodanje godi i čisti mi mozak od briga i nemira. 
• Hraniti se zdravo. Kupovati namirnice koje su ukusne i hranjive i kojima se svaki atom moga bića istinski veseli. Nakon čega se osjećam sito i poletno. A ne tromo i uspavano.
• Piti zeleni čaj umjesto crne kave. Jer me ujutro jednako budi, a srce mi manje lupa. I ne bojim se da će mi iskočiti iz prsnog koša.
• Otići na sistematski pregled. Zato jer je bolje neku bolest na vrijeme spriječiti, nego liječiti.
• Pričati lijepo o ljudima, a kada mi dođe tračati tada ću jezik pregristi.
• Pričati lijepo o sebi, a kada mi dođe se kritizirati tada ću jezik pregristi.
• Zasukati rukave i završiti onaj projekt, započet davnih dana. Zato jer znam da vrijedi i više se ne bojim neuspjeha.
• Prijaviti se na onaj talent show, jer vjerujem da ću biti uspješna. A ako i ne uspijem, znat ću da sam barem probala.
• Dati otkaz, jer sam nesretna.
• Tražiti novi posao i svaki dan kopati po oglasima.
• Kada me muž opet iživcira, lijepo ću mu iskomunicirati što me ljuti, bez nepotrebnog nabijanja krivnje i grižnje savjesti.
• Prohodati sa onim dečkom koji mi se već mjesecima jako sviđa, bez obzira što se užasavam bliskosti i mogućeg povređivanja iznova.
• Igrati se s djecom svaki dan nakon posla.
• S mužem otići u toplice, jer se ne sjećam kada smo zadnji put bili solo nas dvoje.
• Čitati knjigu prije spavanja, bez skrolanja po društvenim mrežama.
• Prije spavanja, ostaviti mobitel na punjaču daleko od noćnog ormarića.
• Kuhati svaki tjedan jedan novi recept i ugošćavati svoje najdraže.
• Piti puno vode, umjesto alkohola jer mi čini dobro mojim borama.
• Cigarete zamijeniti žvakaćim gumama.
• Slatko zamijeniti voćem.
• Kruh zamijeniti povrćem.
• Za svaki svoj uspjeh - pohvalit ću se.
• Za svaki svoj neuspjeh - pohvalit ću se.
• Za svaki pokušaj - pohvalit ću se.
• Družiti se svaki vikend.
• Posjećivati redovno svoje roditelje.
• Smijati se svaki dan.
• Plakati, ako mi se plače.
• Udarati u jastuk, ako sam ljuta.
• Seksati se redovno.
• Oprostiti sebi što nisam bolje znala i mogla.
• Oprostiti drugima, jer teret mržnje mi ne treba na ramenima.
• Stat ću gola ispred ogledala svaku jutro, i punih 40 dana si s ponosom govoriti “Lijepa sam ovakva kakva jesam.“

Sve ovo ti smiješ, trebaš i možeš. Ali ne moraš. Ništa ti ne moraš. 

Ustvari, a zašto ne otići korak dalje? Pa tako jednostavno odlučiti da ove godine u korizmi APSTINIRAŠ OD APSTINENCIJE? 

Da se odričeš svih odricanja, jer si odlučila da u životu po novom jednostavno uživaš. Da se prihvaćaš i voliš kompletnu. Da si sve greške opraštaš. 

I da po novom radiš ono što misliš, misliš ono što govoriš i govoriš ono što osjećaš.

Koja bi to bila promjena, jesi li svjesna?  

*Stavovi i mišljenja u ovom tekstu osobni su stavovi autora i ne odražavaju stavove i mišljenja redakcije i uredništva