• Dok razmišljaju ili čak dok su zbunjeni, neki ljudi češkaju glavu, dodiruju bradu ili vrat
• Za to postoji antropološko objašnjenje, ali i ono koje se tiče govora tijela
• Kakva je to veza između špiljskog čovjeka, majmuna i modernog čovjeka?

Ako si primijetila da ponekad ljudi dok razmišljaju češkaju glavu i postavila si pitanje zašto je to tako, imamo odgovor. Ili više njih. Naime, često nailazimo i na fotografije koje pokazuju češkanje glave kao oblik zbunjenosti, ali i duboke zamišljenosti pa je to već preraslo u stereotipno ponašanje.

No, kako je došlo do toga da takva reakcija simbolizira upravo proces ljudskog razmišljanja?

Neki vjeruju da su automatske geste sasvim prirodne jer su to pokreti koje su na nas prenijeli još naši špiljski preci. "Popularno objašnjenje za bilo koju povezanost ruke i glave je taj da je to jedan od oblika prirodnih pokreta za pretke koji su bacali kamenje", navodi autor Matthew Alice na portalu San Diego Reader. "Ako gledate malo dijete koje nešto gađa, podići će ruku preko glave, a zatim je pomaknuti naprijed. To je prirodni pokret, nije elegancija, ali je za špiljskog čovjeka napravio posao", piše u nastavku.

Life&style Ovu karakternu osobinu imaju svi oni koji grizu nokte, prepoznaješ li se možda?

Dodatak antropološkom objašnjenju za češkanje glave kaže da kad se borimo s nekim problemom osjećamo frustraciju, a možda i ljutnju. "U nekom trenutku, nesvjesno, podižemo ruku u zrak. Ali u moderno vrijeme nije pristojno udarati. Pa umjesto toga mičemo pozornost s tog pokreta na češkanje glave ili brade ili čak vrata", dodaje autor.

Nedavna studija iz 2017. godine objavljena u mediju Scientific Reports pokazala je da se češkanje češće događa u stanju povećanog stresa. Istraživanje su, doduše, proveli na primatima, točnije majmunima, a promatranjem su zaključili da se češće češkaju oni koji se nalaze pred nepoznatim majmunima ili onima "višeg ranga". A oni koju se se češkali imali su manje šanse da budu napadnuti od stranaca.

Zašto je to tako? "Češkanje može biti znak društvenog stresa, a potencijalni napadači mogu izbjegavati napad na uznemirene pojedince jer bi oni mogli reagirati neočekivani i oslabiti napad koji će tada biti uzaludan", objasnio je voditelj studije Jamie Whitehouse.

Kad je pak riječ o ljudima, na portalu Psychology Today objavljen je članak o tajnama govora tijela. "Kad smo pod stresom naš mozak zahtijeva određenu količinu dodira ruke i tijela primjerice trljanje ruku, trljanje čela, masiranje sljepoočnica, dodirivanje usana... Oni su tu kako bi umirili pojedinca kad postoji negativno uzbuđenje poput straha ili stresa", piše autor Joe Navarro, nekadašnji FBI agent i stručnjak za neverbalnu komunikaciju.

Life&style Mandela efekt: Kako se možemo sjećati stvari koje se nisu ni dogodile?!

Dakle, sve što nam preostaje je osloniti se na bihevioralno i antropološko objašnjenje, produbljeno psihološkim pogledom na neverbalnu komunikaciju i govor tijela jer ne postoji jedinstveno objašnjenje za to ponašanje. Ipak, svakako je zanimljivo...