Čaša vina na kauču, džin-tonik u kafiću, šampanjac na božićnom domjenku: kad vani postane hladnije, češće posegnemo za alkoholom. Brojni blagdanski domjenci nisu isključivi krivac za to. Krivnju snosi godišnje doba, tvrdi veliko američko istraživanje objavljeno u „Hepatology Journal“. 

U okviru istraživanja sakupljali su se podaci o konzumaciji alkohola stanovništva iz 193 različite države. Rezultat: u zemljama u kojima je osobito hladno češća su oboljenja jetre i ovisnost o alkoholu – za razliku od toplih zemalja.

Što se krije iza toga?

Svatko zna onaj osjećaj kad nas preplavi toplina nakon koje čaše vina. To nije zabluda: alkohol proširuje krvne žile te se pojačava krvotok. Osobito se šire krvne žile na licu – zato se i toliko zacrvenimo kad popijemo koju čašicu alkohola. Rezultati ukazuju na to da ljudi – čak i nesvjesno – posežu za alkoholom da se ugriju. 

Ove zemlje su osobito pogođene 

Na prvom mjestu je Rusija, zatim slijede skandinavske zemlje te baltičke države u kojima je enormno velika konzumacija alkohola. To ne čudi toliko puno, jer tamo vladaju niske temperature, odnosno manji je broj sunčanih sati.