• Narušena slika tijela može imati brojne posljedice pa tako narušiti sveopći uspjeh u svakodnevnom životu
• Borba s prihvaćanjem vlastitog tjelesnog izgleda ponekad može predstavljati još veći izazov ženama oboljelima od rajka dojke. Ova sve češća bolest koja narušava tjelesno zdravlje, značajno može narušiti i ono mentalno. 
• Naučiti prihvatiti i voljeti sebe jedno je od ključnih čimbenika mentalnog zdravlja

Skloni smo puno brinuti o tome što će drugi reći, kako izgledamo, hoćemo li ikada biti zadovoljni sobom i kada ćemo biti sretni ili pak samo zdravi. Naš proces stvaranja i prilagođavanja slike vlastitog tijela započinje već samim prepoznavanjem našeg odraza u ogledalu sa samo 3 godine te se unapređuje ili narušava kroz daljnje odrastanje, socijalizaciju i brojna iskustva. Ova mentalna reprezentacija našeg tijela uvjetovana je središnjim živčanim sustavom uslijed utjecaja brojnih unutarnjih (naši osjećaji, percepcija i dr.) i vanjskih čimbenika (odgoj, kultura i sl.) koji ne moraju nužno odražavati stvarnu sliku. 

Sliku tijela čine četiri komponente: 

1. Perceptivna – kako se mi vidimo (Imam veća bedra nego druge žene!) 
2. Kognitivna – misli i uvjerenja povezana s našim tijelom i općenito onime što smatramo idealnim tjelesnim izgledom (Žene koje imaju tanke noge su lijepe, moja bedra su velika i zbog toga ih mrzim!)
3. Afektivna – osjećaji povezani s tjelesnim izgledom (ljutnja, tuga, nezadovoljstvo) 
4. Ponašajna – aktivnosti u koje se upuštamo kako bismo sakrili ili pak unaprijedili naš tjelesni izgled (izbjegavanje društvenih događaja, pretjerano vježbanje) 

Narušena slika tijela može imati brojne posljedice pa tako narušiti sveopći uspjeh u svakodnevnom životu (akademski, poslovni i dr.), bliske odnose, mentalno zdravlje pa i opću kvalitetu života. Izražena usmjerenost na sitne mane našeg tijela, etiketiranje sebe kao neatraktivne osobe, strah da drugi ne uoče našu manu, neprestano prikrivanje vlastite mane šminkom ili odjećom, uspoređivanje s drugima, česti odlasci na estetske zahvate, potraga za odobrenje od strane okoline, izbjegavanje ogledala i kupovanje odjeće su samo neka od obilježja nezadovoljstva tjelesnim izgledom. Nažalost, čak i najmanja izloženost modelima na reklamama ili influencericama na društvenim mrežama može biti okidač za osjećaje srama, tuge i pretjerane brige. Ukoliko su ove misli, osjećaji i ponašanja toliko učestala da narušavaju svakodnevni život osobe može doći do razvoja određenih simptoma anksioznosti, depresije, pa čak i poremećaja hranjenja. 

Nažalost, ova borba s prihvaćanjem vlastitog tjelesnog izgleda ponekad može predstavljati još veći izazov ženama oboljelima od rajka dojke. Ova sve češća bolest koja narušava tjelesno zdravlje, značajno može narušiti i ono mentalno. Počevši od česte izloženosti brojnim stresorima, pa sve do nuspojava liječenja, boli, promjena na tijelu, gubitak kose, osjećaja umora, neprestane brige, osjećaja bespomoćnosti, tuge, straha i izbjegavanje bližnjih isto tako može narušiti samopouzdanje i sliku tijela oboljele osobe. Neprestana izloženost stresu može dodatno pogoršati funkcioniranje imunološkog sustava koji je prijeko potreban prilikom unapređenja zdravlja oboljele osobe. 

Živjeti u skladu sa svojim vrijednostima

Što znači voljeti sebe ovisi o svakoj osobi zasebno neovisno o tome radi li se o zdravoj ili oboljeloj osobi. Prije svega je potrebno da razumijemo što nas kao takvima čini, što nam je važno, koje su naše potrebe, u čemu uživamo i bez čega ne možemo. Drugim riječima, da prepoznajemo naše vrijednosti i živimo u skladu s njima kako bismo povećali našu sveukupnu razinu zadovoljstva. U mentalnu higijenu ne ulažemo isključivo odlascima kod psihoterapeuta već sveukupnim načinom života - primjerena prehrana, kvalitetan san, redovna tjelesna aktivnost, prakticiranjem tehnika relaksacije, briga o tjelesnom zdravlju odlascima na redovne preglede, sudjelovanjem u aktivnostima u kojima uživamo, aktivan odmor, vrijeme provedeno u prirodi ili s bližnjima, unapređenjem komunikacijskih vještina i još mnogo toga.

Međutim, kad se usmjerimo na unapređenje zadovoljstva tjelesnim izgledom moramo razumjeti da je dobra vijest što našu sliku tijela čine naša percepcija, misli, osjećaji i ponašanja. Upravo navedeno možemo mijenjati, odnosno kontrolirati, a već sam dojam kontrole može unaprijediti naše samopouzdanje. Negativan način razmišljanja ponekad može biti navika koju je potrebno prilagoditi, točnije, promijeniti i uporno ponavljati kako bi se pozitivan način razmišljanja uveo kao nova dobra navika. 

Samopouzdanje iz ormara

S obzirom na to da su naše misli, osjećaji i ponašanja međusobno povezani mogu djelovati u oba smjera. Kada imamo negativne misli, možemo biti tužni, što se može odraziti i u prezentaciji nas samih kroz ponašanje. Često možemo čuti kako odjeća može biti odraz naših trenutnih osjećaja ili onoga što nas čini. Međutim, kako je dokazano da već promjenom stava tijela (pogled gore, prsa van i zauzimanje prostora) možemo djelovati na našu fiziologiju (smanjenje hormona „stresa“ – kortizola i povećanje hormona testosterona) što konačno može unaprijediti naše osjećaje (veće samopouzdanje) tako je i dokazano da prezentiranjem kroz autentičan stil oblačenja možemo doprinijeti našem sveukupnom zadovoljstvu. Ukoliko šminku i odjeću ne koristimo kao predmet skrivanja koji je rezultat uspoređivanja s drugima i budi negativne emocije, već kao unapređenje naših vrlina i mana, možemo očekivati pozitivan doprinos našem samopouzdanju.

Odjeća i šminka nam mogu dati mogućnost uživanja u procesu uređivanja sebe kroz kreativno i autentično izražavanje koji dovodi do osjećaja slobode i osobnog mira. Osim što na van šaljemo poruku i time povećavamo vjerojatnost pozitivnih interakcija s drugima, šaljemo poruku i na unutra zbog čega se možemo naknadno i bolje osjećati. Samo imajte na umu da je umjerenost i dalje ključ, pri čemu biste trebali izbjeći premalu i preveliku zaokupiranost tjelesnim izgledom. 

Možemo primijetiti kako često povezujemo tople tonove poput narančaste i žute sa srećom, veseljem i razigranošću, a hladnije tonove poput plave i zelene vežemo uz mirnoću i opuštenost. Ono što je zanimljivo je da su istraživanja pokazala kako primjerice crvena boja može imati dvojaku ulogu gdje s jedne strane može odražavati moć, sigurnost i samopouzdanje, dok s druge strane negativne emocije. Međutim, kako je naš doživljaj boja, uzoraka i tekstura određen brojnim čimbenicima poput kulture, odgoja, naših uvjerenja, pa čak i samim trendom, od najveće je važnosti da ipak biramo obilježja odjeće koja nam izazivaju ugodne emocije. Stoga, izaberite boje koje vas čine sretnom i samopouzdanom te ih nosite češće. Ukoliko ne znate što vam odgovara ili želite unaprijediti svoj izražaj, koristite prilike za povremenim isprobavanjem novih boja, uzoraka ili tekstura.

Naučiti prihvatiti i voljeti sebe jedno je od ključnih čimbenika mentalnog zdravlja kao i uspostava kontakta sa stručnjacima ukoliko ne znate kako. Briga o svome tjelesnom zdravlju dodatno može unaprijediti i ono mentalno. Stoga posebnu pažnju trebamo usmjeriti na prevenciju redovnim pregledima kod liječnika i unapređenjem sveukupne kvalitete života. Pa tako i o grudima treba brinuti – ali ne kako izgledaju, već o tome jesu li zdrave. A kako biste unaprijedili ljubav prema sebi prvo naučite voljeti svoj odraz u ogledalu bez odjeće, pa neka odjeća onda bude samo još jedna pozitivna nadopuna onoga što već jeste!

Članak je napisala Sandra Župarić, mag. psych.

#Pinkypromiss je nagrađivana javno-zdravstvena kampanja koju su pokrenuli miss7 portali uz podršku Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice, udruga EUROPA DONNA, NISMO SAME i SVE ZA NJU i uz partnerstvo Designer Outleta Croatia. Cilj je ove edukativne kampanje podizanje svijesti o nužnosti redovitog samopregleda dojki – jednostavne i brze metode koja može spasiti život te omogućava rano otkrivanje raka dojke.